BANJALUKA, BiH je za godinu dana od potpisivanja Sporazuma i Akcionog plana srednjoročnog programa trilateralnog trgovinskog komiteta BiH, Srbije i Turske, koji je potpisan s ciljem jače ekonomske saradnje, povećala spoljnotrgovinsku razmjenu s tim zemljama, ali tako što je uvoz iz te dvije zemlje u BiH povećan, dok je bh. izvoz na ta tržišta značajno smanjen. 
Naime, u Beogradu je u oktobru prošle godine potpisan srednjoročni program o saradnji trilateralnog trgovinskog komiteta, u periodu od 2016. do 2018. godine, koji predviđa unapređenje privredne i ekonomske saradnje tri zemlje.
Potpisali su ga Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Rasim Ljajić, tadašnji ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, te Nihat Zejbekči, ministar ekonomije Turske.
Kako je tada istaknuto, predviđeno je da do kraja prošle godine bude otvoreno zajedničko privredno i trgovinsko predstavništvo Srbije i BiH u Istanbulu, preko kojeg će dvije zemlje predstaviti trgovinske, privredne i turističke potencijale.
Potpisnici su tada rekli da će realizacijom ovog programa biti unaprijeđeni ekonomski i drugi odnosi, te da će značajno biti obnovljena infrastruktura u Srbiji i BiH.
Međutim, činjenica je da nije bilo velikih pomaka u ovom dijelu trilaterale nakon godinu dana i pred drugi trilateralni poslovni forum između privrednika Turske, Srbije i BiH, koji će biti održan 26. oktobra u Istanbulu.
Tokom tog poslovnog foruma biće održana plenarna sesija na kojoj će se privrednicima obratiti visoki zvačnici tri zemlje, a predviđeno je i održavanje bilateralnih razgovora između prisutnih kompanija.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, za osam mjeseci ove godine spoljnotrgovinska razmjena BiH sa Srbijom je rezultirala promjenama, jer je prema tržištu Srbije ostvaren izvoz u ukupnoj vrijednosti od 527.345.000 KM, što je manje za 33.632.000 KM, dok je uvoz uvećan za 99.274.000 KM, ili 7,21 odsto.
Povećanju uvoza iz Srbije najviše je “kumovao” rast uvoza proizvoda iz kategorije mlinske industrije, te masnoća i ulja biljnog i životinjskog porijekla. Identično je stanje i kod spoljnotrgovinske razmjene s Turskom, s kojom je takođe zabilježen isti trend smanjenja izvoza i povećanje uvoza.
Tako je prema turskom tržištu iz BiH izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 221.885.000 KM, što je manje za 11.014.000 KM, ili 4,73 odsto, u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz povećan za 41.804.000 KM, ili 12,15 odsto.
“Ipak, ukupan obim razmjene BiH s Turskom iznosi 607.617.000 KM, što je značajno povećanje u odnosu na isti period prošle godine, te je prekoračilo cifru od 250 miliona evra, koliko je bilo očekivano nakon potpisivanja srednjoročnog programa o saradnji”, naveli su iz STK BiH.
Dodaju da se do kraja godine očekuje povećanje izvoza u Tursku, posebno proizvoda od mesa, jer je u prvih šest mjeseci iz tehničkih razloga bio onemogućen taj izvoz.
“Bez obzira na ovakve promjene u spoljnotrgovinskoj razmjeni, Srbija je i dalje najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH iz CEFTA regiona, dok je Turska iz reda takozvanih trećih zemalja”, rekli su iz STK BiH i dodali da se najznačajnija spoljnotrgovinska razmjena sa Srbijom i Turskom odvija uglavnom proizvodima agroindustrijskog sektora.
U toku jučerašnjeg dana nismo dobili odgovor iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH o benefitima ovog potpisanog srednjoročnog trilateralnog programa.
Takođe, ostali smo uskraćeni i za informaciju šta je s najavljenim otvaranjem zajedničkog privrednog i trgovinskog predstavništva Srbije i BiH u Istanbulu, te da li BiH koristi 160 turskih privrednih predstavništava širom svijeta, što im je ovim programom omogućeno, a što je prošle godine najavljeno kao dobra šansa za BiH.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT, rekao je da u svemu ovome treba uzeti u obzir da je ove godine bio zastoj u izvozu mesa u Tursku, zbog neispunjavanja određnih uslova sa bh. strane, tako da je i to uticalo na manji izvoz u tu zemlju.
“U svakom slučaju očigledno je da nije ostvaren veliki napredak za godinu dana, što pokazuju i sami podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni. Međutim, treba reći da je teško bilo kakvim sporazumom radikalno preokrenuti neke negativne trendove”, smatra Grabovac.
Dodao je da domaći izvoznici imaju problema prilikom plasmana svoje robe, a koji su u vezi s, primjera radi, sertifikacijom, što takođe utiče na obim izvezene robe. Nezavisne novine
