BANJALUKA , Na sastanku koji su u Banjoj Luci održali resorni ministri zaduženi za pitanje poljoprivrede razmatrale su se moguće protivmjere Hrvatskoj, odnosno Evropskoj uniji, u slučaju da se ne omogući izvoz mlijeka iz ove zemlje u EU nakon sastanka koji se sljedeće nedjelje o tome treba održati u Briselu, piše Večernji list.
Potvrdio je to ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović koji je istakao kako je mlijeko iz BiH istog ili boljeg kvaliteta nego mlijeko iz Hrvatske te da BiH ima pravo štititi svoje proizvode.
Pritom Šarović nije otkrio kakve bi mjere prema Hrvatskoj, odnosno zemljama EU, uvele vlasti BiH, izražavajući uvjerenost da će se na sastanku s predstavnicima Opšte uprave Evropske komisije za hranu u Briselu sljedeće sedmice odbiti hrvatski prigovori da se mlijeko iz BiH ne može izvoziti u Uniju.
“Mi znamo koje će to biti mjere, ali nećemo to sada objaviti. Apsolutno smo uvjereni u pozitivan ishod”, rekao je Šarović.
Prema medijskim navodima, BiH razmatra mogućnost uvođenja zaštitnih mjera prelevmana, opterećenja za proizvode iz Hrvatske, ali i svih zemalja članica Evropske unije, a kao moguće mjere ne isključuje se, što su ranije u pregovorima s predstavnicima EU nagovještavali predstavnici BiH, i potpuno ukidanje režima tzv. autonomnih trgovinskih povlastica (ATM) koje vrijede između Hrvatske i BiH.
Uvođenje prelevmana je posebna vrsta nameta koji se naplaćuju na uvozne poljoprivredne proizvode. Naplaćivanjem prelevmana omogućava se izjednačavanje ili čak poskupljenje, u pravilu nižih cijena iz EU-a, za robe iz Evropske unije, a u ovome slučaju radi se o mlijeku i mliječnim proizvodima.
Na taj bi način vlasti novac prikupljen naplatom prelevmana usmjeravala u proračun koji bi se namjenski koristio za subvencioniranje i razvoj poljoprivrede. Prelevmani na mliječne proizvode koriste se za unapređivanje, promicanje i istraživanje tržišta mlijeka i mliječnih prerađevina.
Puno ozbiljnija, ponajprije ekonomski, ali i politički, poruka iz BiH, o čemu je već razmišljao dio predstavnika (hrvatski su čelnici bili protiv, kao i protiv prelevmana) bila bi raskidanje ATM-a što bi se odrazilo i na stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i evropski put zemlje.
Hrvatska je ranije uložila prigovor na izvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju tvrdeći da mljekare i cijeli sustav proizvodnje na udovoljavaju evropskim standardima. Nakon toga su predstavnici vlasti iz BiH razgovarali s dužnosnicima za hranu i veterinarstvo u Briselu tražeći da se uklone prepreke za izvoz mlijeka. Prema tim navodima, sljedeće nedjelje Europska komisija će odlučiti jesu li prigovori Hrvatske opravdani.
Taj je potez Hrvatske uslijedio prije svega kao pritisak da BiH pristane na potpunu primjenu sistema tradicionalne trgovine, odnosno potpune liberalizacije izvoza i uvoza roba, oko čega su se složile sve zemlje osim BiH. Protivljenje je izrazila većina srpskih političara u BiH, a kasnije se u javnosti uspješno ‘prodala’ priča kako bi time bila ugrožena bosanskohercegovačka poljoprivreda.
Istina je da bi se to dogodilo s mljekarskom industrijom, ali sada zbog takvog stava bh. vlasti velike posljedice trpe svi drugi proizvođači među kojima su oni koji već pune dvije godine ne mogu izvesti paradaiz, luk, bijeli luk, krumpir, ostalo povrće, ali i smokve, mandarine, limune, grožđe, jabuke, kruške, marelice, trešnje i višnje, breskve, šljive…
Zbog sadašnjeg odnosa iz EU, ove robe ili ne mogu prijeći granicu ili su, pak, potpuno nekonkurentne. Ali, dio vlasti je ipak izradio procjenu kako bi između izbora da Evropska unija pritisne BiH kako mora ići dalje u liberalizaciju trgovinske razmjene, manje posljedice ostavilo raskidanje tog trgovinskog odnosa i pronalaženje alternativnih tržišta prema kojima se BiH puno snažnije otvorila posljednjih godina.
Upozoreno je kako bi u slučaju popuštanja bosanskohercegovačke strane na udaru bili proizvođači mlijeka, odnosno mljekare za koje je ustvrđeno kako za sebe vezuju oko 30.000 ljudi. Zbog promijenjenih uvjeta na tržištu BiH, za više stotina milijuna profitirale su Srbija i Turska, a za toliki iznos su izgubile Hrvatska i dio zemalja Evropske unije. Vecernji.ba