SEUL, Predsjednik „Samsunga“ Li Kun Hi napisao je u svojoj knjizi, objavljenoj 1997. godine, da je uspješnoj kompaniji neophodno „pojačano osjećanje krize“ da bi uvijek mogla da gleda naprijed, čak i onda kada joj ide dobro, jer će na taj način moći da reaguje na promjene.
Pod ovim motom „Samsung elektroniks“ je postao najveća svjetska tehnološka firma po prihodima – prodaje više televizora, pametnih telefona i memorijskih čipova od bilo koje druge kompanije i predstavlja uzor za talas kineskih firmi koje pokušavaju da otkriju tajne uspjeha ovog južnokorejskog giganta.
U svjetlu nedavne presude u SAD, gdje je sud odlučio da „Samsung“ mora da plati odštetu od milijardu dolara „Eplu“ zbog kopiranja ključnih elemenata dizajna telefona „ajfon“, upravna struktura „Samsunga“ i proces odlučivanja u ovoj kompaniji izloženi su oštrim kritikama, prenosi Rojters.
Ono što je funkcionisalo dobro kao pokretač za brzo završavanje poslova, poput donošenja hrabrih odluka o velikim investicijama u čipove i ekrane, možda više ne odgovara kompaniji koja mora da promijeni svoj pristup „brzog pratioca“ i dostizanja kvaliteta tuđih proizvoda u onoga ko donosi inovacije.
Unutar „Samsunga“, gdje se pojedini dizajneri osjećaju zapostavljenim i neiskorištenim, pojavili su se pozivi za promjenu taktike.
Princip „konstantne krize“ dobro je funkcionisao u prošlosti i pomogao je „Samsungu“ da prevaziđe japanske tehnološke gigante „Soni“, „Šarp“ i „Panasonik“ u oblasti čipova, televizora i ekrana, a istovremeno je okončana „Nokijina“ desetogodišnja dominacija na tržištu mobilnih telefona i prestignut je „Epl“ u proizvodnji pametnih telefona.
Ovi uspjesi ostvareni su uz plaćanje visoke cijene, pa je „Samsung“ stekao ugled kompanije koja uspješno kopira tuđe proizvode.
„To je kriza dizajna“, izjavio je Džej Kej Šin, šef „Samsungovog“ odjeljenja za mobilne uređaje u februaru 2010. godine, kada je kompanija pripremala prvi model iz serije „galaksi“, panično pokušavajući da odgovori na „Eplov“ uspjeh sa „ajfonom“.
Osjećanje krize i urgentnosti da se dostigne „Epl“ doveli su „Samsungove“ dizajnere i inženjere do odluke da odaberu izgled uređaja koji je najpribližniji „ajfonu“, rekao je jedan „Samsungov“ dizajner koji nije želio da bude imenovan, jer nema odobrenje da govori za medije.
„Dizajneri imaju mnogo jedinstvenih i kreativnih ideja, ali one moraju da se dopadnu onima sa vrha, koji donose odluke. Problem je u tome što su oni bili toliko opčinjeni `Eplovim` dizajnom da ih ove ideje nisu zadovoljile“, rekao je ovaj dizajner.
On je dodao da u drugim kompanijama najviši menadžeri poštuju odluke svog glavnog dizajnera, ali da u „Samsungu“ riječ menadžera vrijedi više kada je riječ o dizajnu proizvoda.
„To ograničava naše sposobnosti. Da bi bio bolji od `brzog pratioca`, `Samsung` mora da usvoji više horizontalnu kulturu i dodijeli veća ovlaštenja dizajnerima“, rekao je ovaj stručnjak.
Jedan izvršni zvaničnik ove kompanije, koji takođe nije želio da bude imenovan, rekao je da je firma počela sa veoma malo inovacija u svom katalogu i da je imala problema pri proizvodnji običnih crno-bijelih televizora, ali da sada bonusima podstiče nove ideje na unutrašnjem nivou.
Jedan od skorih primjera komandne strukture u „Samsungu“ desio se nekoliko dana prije lansiranja pametnog telefona „galaksi 3 S“ u maju, kada je potpredsjednik Čoj Gi Sung naredio da se baci pola miliona plavih telefonskih oklopa, jer njihov dizajn sa tankim srebrnim linijama nije bio zadovoljavajući, kaže osoba upućena u taj događaj.
Poslije brojnih prepravki Čoj je odobrio konačan dizajn samo 10 dana prije predstavljanja proizvoda na tržištu, zbog čega je nastalo usko grlo u inicijalnoj isporuci oko dva miliona aparata.
Filozofija brzog reagovanja na proizvode drugih kompanija potpuno je strana „Eplu“. Tokom nedavnog suđenja u SAD jedan dizajner američke kompanije ispričao je kako 16 „manijakalnih“ pojedinaca iz cijelog svijeta iznose svoje ideje na običan kuhinjski sto da bi se pronašlo najbolje rješenje za mobilne uređaje ovog proizvođača.
Kao kontrast tome „Samsungovo“ odjeljenje za dizajn ima nekoliko redova stolova i radnih centara, sa citatima članova osnivačke porodice na zidovima: „Budite sa kupcima“, „Stvarajte proizvode koji doprinose čovječanstvu“ i „Izazovite svijet, stvarajte budućnost“.
„To je hijerarhijska kultura koja uopšte ne inspiriše kreativnost. Smatram da to nije samo `Samsungov` problem, nego da opterećuje cijelo južnokorejsko društvo“, rekao je neimenovani dizajner ove firme.