BUKUREŠT, SOFIJA, Rusko-ukrajinska kriza oko ispuruke zemnog plina i ovog januara pronosi nemir Evropom, posebno istočnim članicama Evropske unije.
Nakon Mađarske i Poljske, juče su i Rumnija i Bugarska objavile smanjeno snabdjevanje plinom te bi zbog toga uskoro mogle uvesti ograničenja toplinske energije, piše Večernji list. Snabdjevanje je u krizi jer je ruski Gazprom još u četvrtak zaustavio dovod plina ukrajinskom Naftogazu zbog neplaćanja dugova, te odbijanja ukrajinske strane da pristane na drastično povećanje cijena u novom aranžmanu. Kijev traži od Moskve da, kad već povećava cijene plina, poveća i bonuse ukrajinskoj kompaniji za tranzit plina do Evrope. Zbog nemogućnosti dogovora, potpredsjednik Gazproma Aleksandr Medvedev izjavio je da njegova kompanija prebacuje, koliko može, isporuku na plinovode koji idu kroz Bjelorusiju, te je naglasio da će ubuduće Rusija u opskrbljivanju Evrope tražiti pravce koji će zaobilaziti Ukrajinu.
Bilateralni spor ne bi smio ugrožavati dostavu toplinske energije ostatku kontinenta, no Moskva optužuje Kijev za krađu plina i zabranu pristupa svojim postrojenjima za nezavisne stručnjake. Iako u Gazpromu opovrgavaju političku pozadinu spora, opetovanu krizu mnogi vide kao posljedicu višegodišnjeg razračunavanja između Rusije i Ukrajine. Naime, prije izbijanja tzv. Narančaste revolucije u Ukrajini, ta je država za plin plaćala nekoliko puta nižu cijenu od evropskih zemalja, no nakon početka udaljavanja od Rusije, odnosi Kijeva i Moskve ozbiljno su zahladnjeli. Koliko su ukrajinski plinovodi važni za snabdjevanje Evropske unije govori činjenica da EU četvrtinu svojih plinskih potreba zadovoljava iz ruskih izvora, a od toga čak 80 posto stiže preko Ukrajine.Poslovni.hr