MOSKVA, Zabrana ili ograničenje uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koje je ruska vlada uvela zemljama Evropske unije, SAD, Kanadi, Australiji i Norveškoj, po mišljenju mnogih analitičara i vladinih eksperata, imaće uticaja ne toliko na prodaju, koliko na cijene na evropskim tržištu.
Rusija je prošle godine uvezla hrane u vrijednosti 43 milijarde dolara, podsjetio je Rojters. Ona je najveći kupac evropskog voća i povrća. Prema podacima Evropske komisije, Rusija je u 2011. kupila 28 odsto voća i 21,5 odsto povrća izvezenog iz Evropske unije.
Prošle godine Rusija je bila rangirana kao drugi najveći uvoznik živine iz SAD (poslije Meksika). Američki proizvođači i izvoznici piletine, zatečeni odlukom Moskve o zabrani uvoza, računaju ipak na “brzo uspostavljanje” normalne trgovine sa Rusijom, prenosi Itar tas.
“Predstavnici naše inustrije smatraju da poštena i pravedna trgovina, naročito u oblasti prehrane, nikada ne treba da se koristi kao moneta za politička potkusurivanja. Računamo da će američka vlada riješiti to pitanje i uspostaviti normalne trgovinske odnose sa Rusijom što prije”, saopštili su američki Nacionalni savjet proizvođača živine i Savjet za izvoz živinskog mesa i jaja.
Konstatovano je i da je sa razvojem sopstvene proizvodnje živine Rusija postala manje značajno izvozno tržište za SAD. Sada je udio Ruske Federacije u ukupnom obimu američkog izvoza tih proizvoda samo oko sedam odsto, navodi se u dokumentu i podsjeća da je sredinom 1990-ih godina dostizao 40 odsto.
“Zbog toga ne očekujemo da će zabrana Rusije na uvoz živine iz SAD imati ozbiljniji uticaj na našu industriju”, uvjereni su autori dokumenta.
Prema njihovom mišljenju, ozbiljnijem pritisku će biti izloženi ruski potrošači, koji će morati više da plate naročito za meso i živinu, prenio je Itar tas.
Zabrana ili ograničenje ruskog uvoza poljoprivrednih proizvoda imaće ozbiljne posljedice za dansku prehrambenu industriju, rekao je izvršni direktor Savjeta za poljoprivredu i hranu Danske Sjoren Gade.
Savjet će blisko sarađivati sa danskim vlastima u vezi sa narednim koracima, dodao je on.
Prema podacima danskog Nacionalnog instituta za statistiku, prošle godine je u Rusiju bilo otpremljeno robe za 11,8 milijardi kruna (2,14 milijardi dolara), što je 1,9 odsto ukupnog izvoza zemlje. Izvoz poljoprivrednog sektora je bio vrijedan 4,9 milijardi kruna (891 milion dolara) ili 41 odsto ukupnog izvoza u Rusiju.
U Grčkoj strahuju od ozbiljnih problema zbog isporuka voća i povrća u Rusiju, kao i zbog nedostatka rezervnih dijelova za rusko oružje u grčkoj armiji, javili su lokalni mediji.
Zabrana izvoza voća i povrća imaće direktan uticaj na grčku privredu i zbog toga je u srijedu uveče održana vanredna sjednica ministarstva poljoprivrede uz učešće predstavnika ministarstva spoljnih poslova.
Grčka je pokrenula pregovore sa Rusijom da se ograniči uticaj sankcija, objavio je Blumberg, pozivajući se na zvaničnu izjavu ministra spoljnih poslova Grčke i vicepremijera Evangelosa Venizelosa.
Prema njegovim riječima, Atina traži način da zaštiti poljoprivredu zemlje, da očuva prijateljske odnose sa svim zemljama, a da istovremeno ispuni svoje obaveze prema EU.
Presjednik Federacije poljoprivrede i hortikulture Holandije Albert Jan Maat je rekao da će zabrana Rusije na uvoz prehrambenih proizvoda negativno odraziti na ekonomiju kraljevstva, prenio je Itar tas.
Holandija je drugi najveći izvoznik poljoprivrednih proizvoda u svijetu, a Rusije je njen važan partner, podsjetio je Maat.
Mogući efekti ne mogu se podcijeniti. Zabrana će imati uticaj ne toliko na prodaju, koliko na cijene na evropskim tržištu.
Vodeći belgijski list Suar je objavio da gubici Belgije zbog zabrane uvoza prehrane u Rusiju mogu dostići oko pola milijarde evra.
Prema pisanju ovog lista, ukupan obim izvoza belgijskih prozvoda, prije svega voća, u 2013. godini je iznosio 490 miliona evra.
“Ove godine rod je rekordni, a ako Rusija zatvori svoje tržište, to će biti katastrofa za čitav sektor”, rekao je ranije direktor Centra za voćarstvo Valonije Olivije Varnije. Tanjug