MOSKVA – Ukrajina je ove godine napadima dronovima nanijela veliku štetu ruskim rafinerijama nafte. Zbog rasta cijena benzina u pojedinim regionima Rusije zatvara se sve veći broj benzinskih pumpi.
Ukrajinski napadi dronovima izazvali su krizu u snabdijevanju gorivom u Rusiji – i ona se i dalje pogoršava. Zbog toga se, jedna za drugom, pod izgovorom remonta, zatvaraju rafinerije nafte, a obim proizvodnje je znatno pao.
Kao posljedica toga, zabilježen je nagli rast cijena goriva na berzi, koje su dostigle rekordne nivoe. Cijene goriva na benzinskim pumpama takođe su znatno porasle, ali ne tako dramatično, jer ih vlada vještački održava niskim. No, kao i u sovjetsko doba, regulacija cijena dovodi do zastoja u snabdijevanju.
Koliku su štetu nanijeli ukrajinski dronovi?
Tokom posljednjih nekoliko mjeseci, prema javno dostupnim izvorima koje je istražio DW, ukrajinska vojska izvela je napade dronovima na ruske rafinerije nafte Afipski, Ilski i Slavjansk u Krasnodarskoj oblasti, kao i na rafinerije u Volgogradu, Novokujbiševsku, Novošahtinsku, Rjazanju, Samari, Saratovu, Sizranu i Uhti, a vjerovatno i na još nekoliko drugih rafinerija. Taj broj čini nešto manje od polovine ukupnog broja rafinerija na teritoriji Rusije.
Ipak, podaci o proizvodnji nafte u Rusiji drže se u tajnosti. Obim štete može se procijeniti samo na osnovu anonimnih izvještaja insajdera i stručnjaka. Prema Reutersu i The Economistu, trenutno bi do 20 odsto kapaciteta rafinerija moglo biti neaktivno.
Jedan od učesnika na tržištu goriva iznio je sličnu procjenu o padu od 20 odsto u izjavi za ruski list „Komersant“. Prema njegovim riječima, u septembru je, uobičajenoj mjesečnoj količini zaliha od dva miliona tona, nedostajalo 400.000 tona benzina. I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je izjavio da je nestašica benzina u Rusiji dostigla 20 odsto.
Zašto sada dolazi do nestašice goriva?
Kriza s gorivom u Rusiji počela se pojačavati već sredinom ljeta, prije nego što je došlo do masovnih prekida rada rafinerija. Spojilo se više faktora: sezonski rast potražnje, planirani radovi na održavanju u nekim rafinerijama te neplanirani popravci u drugima. Osim toga, naftne kompanije znatno su povećale izvoz.
Kako je nestašica goriva dovela do rekordnih cijena, vlasti su uvele privremenu zabranu izvoza. Ova mjera je privremeno smirila tržište. No, stručnjaci su već ranije upozoravali da će efekat embarga brzo nestati ako se postojećim destabilizujućim faktorima, poput masovnih napada dronovima, pridruže novi.
I upravo se to dogodilo. Jedan od važnih faktora možda je i promjena taktike ukrajinskih oružanih snaga. One iznova napadaju iste rafinerije, sprečavajući ih da obnove rad. Na primjer, rafinerija u Rjazanju, jedna od najvećih u Rusiji, pogođena je najmanje šest puta, dok su rafinerije u Volgogradu i Sizranu pogođene po četiri puta.
Ranije, na primjer 2024. godine, svaka od tih rafinerija bila je napadnuta samo jednom, pa se šteta mogla sanirati u roku od nekoliko dana ili sedmica, objašnjava u intervjuu za DW Sergej Vakulenko, stručnjak iz berlinskog Carnegie centra.
Različiti oblici krize
Ruski proizvođači obavezni su da prodaju najmanje 15 odsto benzina na berzi. Od početka godine cijene njihovih proizvoda porasle su za više od 40 odsto. Vlada pritom reguliše tržište goriva, a tzv. „damping-plaćanja“ njen su najvažniji instrument.
Tako naftne kompanije prodaju benzin u zemlji po unaprijed regulisanim cijenama, a država im djelimično nadoknađuje eventualne gubitke. Osim toga, antimonopolska služba nadzire rast cijena. Ona je 30. septembra najavila inspekcije na benzinskim pumpama u nekoliko regiona.
Posljedica toga bio je rast maloprodajnih cijena benzina od 8,36 odsto od početka godine, navodi Rosstat (24. septembra). To je dvostruko više od opšte stope inflacije, ali još uvijek podnošljivo.
Problem je, međutim, što svi ne dobijaju podršku vlade. Benzinske pumpe koje nisu povezane s naftnim kompanijama i ne kupuju gorivo direktno od njih moraju se snabdijevati na berzi, gdje su nabavne cijene gotovo jednake maloprodajnim. To ih dovodi u težak položaj.
Kako nedostatak derivata utiče na benzinske pumpe?
„Ono što se dešava nije ni kolaps ni noćna mora. Problemi nastaju zato što je tržište naviknuto na situaciju u kojoj benzina ima u izobilju“, objašnjava Sergej Vakulenko i dodaje: „Postoje logistički problemi, jer rafinerije jedna za drugom prestaju s radom. Osim toga, nezavisni lanci benzinskih pumpi primorani su da obustave kupovinu benzina na berzi, jer im je to preskupo.“
Neke nezavisne benzinske pumpe se zatvaraju jer bi morale da prodaju gorivo s gubitkom. Razlika između veleprodajnih i maloprodajnih cijena više ne pokriva njihove troškove. Prema procjenama agencije OMT-Consult, u Rusiji se od 28. jula do 22. septembra broj benzinskih pumpi smanjio za 360. Ta se brojka možda ne čini velikom, ali mnoge od njih nalaze se u regionima u kojima je trenutna situacija napeta.
Tako je, na primjer, na jugu zemlje, uključujući Rostovsku oblast, ali i u Republici Marij El i Jevrejskoj autonomnoj oblasti na Dalekom istoku, između 12 i 14 odsto benzinskih pumpi prestalo s radom.
Na ukrajinskom poluostrvu Krimu, koje je Rusija anektirala, zatvorena je polovina benzinskih pumpi. Prema OMT-Consultu, regioni na Dalekom istoku posebno su pogođeni. U ostalim regionima, gdje benzinske pumpe još nisu zatvorene, snabdijevanje benzinom je ograničeno.
Kako se vlada nosi s krizom?
Embargo na izvoz goriva prvobitno je važio do 31. avgusta, ali je potom produžen do kraja 2025. godine. Rusija je takođe povećala uvoz benzina iz Bjelorusije. No, ni te mjere nisu uspjele da riješe krizu.
Zamjenik premijera Aleksandar Novak predložio je vladi ukidanje carina na uvoz iz Kine, Južne Koreje i Singapura, kako bi se obezbijedilo snabdijevanje, navodi list „Komersant“.
Druga inicijativa omogućila bi proizvođačima korišćenje monometilanilina, aditiva za povećanje oktanskog broja koji omogućava proizvodnju benzina od sirovina nižeg kvaliteta. Rusija je njegovu upotrebu zabranila 2016. godine, usklađujući se s evropskim standardima o emisijama gasova.
Ipak, nejasno je hoće li te mjere imati željeni efekat ako se ukrajinski napadi dronovima nastave. U nekim rafinerijama, kako kaže Sergej Vakulenko, „više ništa ne funkcioniše“.
Na kraju, smatra on, rusko bi se rukovodstvo moglo suočiti s teškom odlukom: pokušajem uspostavljanja pregovora s Ukrajinom o međusobnom zaustavljanju napada na energetske objekte. SeeBiz/DW