BEOGRAD, Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane – tako bi se mogla opisati situacija u kojoj se našla Srbija kada je počela kriza u Ukrajini.
Zahvaljujući krizi u ovoj zemlji, proizvođači iz Srbije imaju šansu da potpuno obnove stočni fond i proizvodnju mesa. Razlog je što Rusija sve više traži meso iz Srbije, pogotovo svinjetinu.
Evropska unija godinama zabranjuje uvoz svinjetine iz Srbije zbog svinjske kuge, uprkos tome što je ona odavno iskorijenjena. Kada je počela kriza u Ukrajini, u Poljskoj se pojavio slučaj takozvane afričke kuge, poslije čega je Rusija zabranila uvoz svinjetine iz EU, a srpskim proizvođačima je poslala snažan signal da „zakrpe“ ovu rupu.
– Rusiji je potrebno sedam miliona svinja godišnje i okrenuli su se našem tržištu – kaže se Milivoj Ćosić, direktor za poljoprivredu „Interkomerca“. – „Koteks“ ima sve potrebne sertifikate i dogovorili smo da nedjeljno šaljemo robu vrijednu 600.000 evra, što je duplo veća isporuka nego lani. Rusi plaćaju avansno i dogovorili smo prodaju do narednog maja. Kriza sa Ukrajinom je velika šansa da se obnovi stočni fond Srbije, jer žele sočno meso sa mikrofarmi, malih kooperanata koji krmače najboljih rasa hrane kukuruzom i pšenicom iz Srbije, a GMO stočna hrana je zabranjena.
Šansa za proizvođače nije samo meso. Sve je više preduzeća koja izvoze u Rusiju, a sporazum o bescarinskoj trgovini koji imamo sa ovom velikom zemljom najveća je prednost.
Prema podacima Privredne komore Srbije, izvoz srpskih prehrambenih proizvoda u Rusiju povećan je za 69 odsto u odnosu na lani. Inače, vrijednost srpskog izvoza u ovu zemlju u prošloj godini bila je veća za 22,2 procenta nego u prethodnoj, a od 2010. bilježi prosječan godišnji rast od 33 odsto.
– Rast izvoza hrane ostvaren je zahvaljujući većem izvozu svježeg i prerađenog voća i povrća, mesa i mesnih prerađevina, sira, sladoleda, sokova, vina, ali i sjemena suncokreta, sjemenskog kukuruza, sadnica voća i kalemova ruža – kažu u PKS. – Do kraja godine očekuje se da će vrijednost srpskih prehrambenih proizvoda izvezenih u Rusiju dostići vrijednost od oko 300 miliona američkih dolara. Lani je je izvezeno u vrijednosti od 184,6 miliona dolara.
Ulaganje u sertifikovanu klanicu se „Koteksu“ isplatilo, jer su mnogi u međuvremenu izgubili licencu. Srbija je do sada izvozila kukuruz i pšenicu, kao i živu stoku. Srpske polutke, jetrene paštete, kao i konzerve od pilećeg, ćurećeg i goveđeg mesa od sada će se prodavati u trgovinskom lancu „Metro“.
Meso je finalni proizvod kompletno proizveden u Srbiji. Zbog zabrane da prasetina iz Srbije uđe u EU, polutke putuju iz Bara.
Gradimo stadion CSKA
Rusko tržište održava u životu i građevinsku industriju u Srbiji. Biće posla i poslije Sočija, jer počinje gradnja objekata za Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2018. Firma „Farman“ (Branislava Grujića) gradiće stadion CSKA u Moskvi, a grade i u Bjelorusiji i Kazahstanu.
Procenat tržišta za procvat
U „Koteksovoj“ klanici se dnevno kolje 600 svinja za potrebe ruskog tržišta. To je dva šlepera dnevno. Mesječna zarada na ovom poslu je, kako procjenjuju u surčinskoj firmi, oko 2, 4 miliona evra. EU je do sada, godišnje izvozila u Rusiju 560.000 tona svinjetine. Kada bi Srbija zadovoljila jedan do dva procenta ruskih potreba, proizvodnja u Srbiji bi bukvalno procvjetala. Novosti