BANJALUKA, Ruske naftne kompanije postaju ključni igrač na maloprodajnom naftnom tržištu BiH preuzimajući preko svojih lokalnih firmi sve veći broj benzinskih pumpi, zaključno sa zadnjom akvizicijom 28 stanica OMV-a, ukazuju energetski analitičari.
Stručnjaci na naftnom tržištu navode da ruske državne naftne kompanije postepeno sa bh. tržišta istiskuju donedavno dominantne regionalne snabdjevače i distributere iz Hrvatske, Mađarske, Austrije i Slovenije.
Nakon snažnog ulaska ruskog “Zarubežnjefta” 2007. godine, kroz privatizaciju Rafinerije nafte Brod, Rafinerije ulja Modriča i 78 pumpi banjalučkog “Petrola”, i čvrstog pozicioniranja njihovog korporativnog brenda “Nestro”, bh. tržište je od lani meta drugog ruskog giganta – “Gazpromnjefta”.
Upravo je ta kompanija, preko srbijanskog NIS-a i svoje laktaške filijale “NIS Petrol”, prvo sredinom 2011. kupila dvije pumpe banjalučkog biznismena Slavka Roguljića u Trnu, blizu Banjaluke, a zatim u julu ove godine i šest pumpi “Oktan prometa” na istoku RS. Zadnja, prošlosedmična akvizija bilo je 28 stanica austrijskog OMV-a, većinom na području FBiH.
Dušan Bogdanović, stručnjak za naftno tržište, kaže da je ulazak “Gazpromnjefta” očekivan s obzirom na njihova ogromna ulaganja u modernizaciju Rafinerije nafte Pančevo, koja podiže kapacitete za proizvodnju kvalitetnih benzina.
“Srbija je nedovoljno veliko tržište za taj kapacitet, pa se zato šire i na tržište BiH, ali i Mađarske, Rumunije i Bugarske. Meta im je i tržište Hrvatske, gdje još pregovaraju o kupovini 63 pumpe OMV-a”, istakao je Bogdanović.
Ruse u BiH, kako kaže, sada prije svega zanima “neosvojeno” tržište FBiH, ocjenjujući da je “Gazpromnjeft” za daleko kraće vrijeme, preuzimanjem atraktivne mreže OMV-a, napravio bolji posao nego “Nestro” grupacija sa ranijom kupovinom 10 pumpi “Zovka”.
U FBiH i dalje najveći tržišni udio ima hrvatsko-mađarski konzorcijum INA/MOL kroz učešće u vlasništvu sarajevskog “Energopetrola”.
Iako “Zarubežnjeft” i “Gazpromnjeft” u Banjaluci već imaju zajedničku firmu za istraživanje ležišta nafte i gasa u RS – “Jadran naftagas”, Bogdanović vjeruje da će jedna drugoj biti žestoka konkurencija na maloprodajnom tržištu BiH. Približavanje njihovih strategija očekuje tek u dugoročnoj perspektivi uz krajnju mogućnost spajanja u jednu moćnu korporaciju.
“‘Gazpromnjeft’ će sigurno pojačati konkurenciju na našem tržištu u svakom pogledu i na neki način natjerati postojeće distributere da se transformišu i izađu ih svojih ‘šablona’. U svakom slučaju, ruske kompanije će, duboko sam uvjeren, samo povećavati svoje učešće na bh. tržištu na uštrb zemalja koje su ranije dominirale”, procjenjuje Bogdanović. Nezavisne novine
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Možda će podstaći konkurenciju, ali neće doprinijeti povoljnijim cijenama. Naprotiv, kada se veliki udruže cijene stabilno rastu.
U ekonomskoj teoriji je poznat pristup dvoje autora na temu ograničene konkurencije i čemu ona vodi. Svaka druga priča je vezana za “gramažu” diplome autora teksta. Interesantno je da se ovdje pojavljuje termin “stručnjak za naftno tržište”(?!?).
Šta je to? Ili da se na fakultetima sa sjedištem u mjestima koja se završavaju na …..CI otvori i ovaj profil zanimanja. Stvarno se neko potrudio da bude originalan. Za one koji ne razumiju suzbijanje konkurencije, bolje je da ne čitaju ovaj tekst!