BANJALUKA, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, zajedno s predstavnicima svih sektora poljoprivredne proizvodnje u RS, predložili su set mjera za zaštitu domaće proizvodnje, među kojima se nalazi i uvođenje prelevmana, ali i pooštravanje kontrola na graničnim prelazima.
Stav sa sastanka, koji je juče održan u Vladi RS, je da se u pregovorima s Evropskom komisijom u svjetlu adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) ni u kom slučaju ne pristaje na princip tradicionalne trgovine s Hrvatskom, jer bi to ugrozilo domaću poljoprivrednu proizvodnju.
Naglašeno je da ne postoji nikakav pravni osnov koji bi uslovio BiH da pristane na takvu vrstu aranžmana.
Gordana Rokvić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, rekla je da će Vlada RS predložene mjere razmatrati u četvrtak. Dodala je da već postoje mehanizmi za uvođenje prelevmana, odnosno posebnih dažbina na uvozne proizvode.
“Takođe, stav RS u pregovorima o eventualnom revidiranju SSP je da se proizvodi za koje je dokazana osjetljivost izuzmu iz bilo kakvog daljeg pregovora s Evropskom komisijom s obzirom na to da je u postojećem SSP predviđeno da se carinska zaštita na te proizvode zadrži do ulaska BiH u EU”, rekla je Rokvićeva i dodala da je predloženo i ustanovljavanje tržišno informativnog sistema, ali i preciznije definisanje tarifske oznake ostalo, ali i reviziju tarifnih kvota definisanih SSP-om.
Pored toga, navela je da je razmatran i niz mjera na unapređenju rada graničnih kontrola, kao što je uvođenje obaveznog vaganja poljoprivrednih proizvoda prilikom uvoza, uvođenje pojačanih kontrola i povećanje uzimanja uzoraka na uvezene pošiljke, te suzbijanje nelegalnih radnji na graničnim prelazima.
Između ostalog, tu su i sve mjere koje se odnose na izdvajanje sredstava za podizanje konkurentnosti poljoprivrede, zatim obaveza trgovačkih lanaca da otkupljuju domaće poljoprivredne proizvode i da ih adekvatnije pozicioniraju na rafama, kao i inicijative o unapređenju aktivnosti na podizanju svijesti potrošača za kupovinu domaćih proizvoda.
Takođe, razmatrane su i mjere koje je potrebno preduzeti kako bi domaći poljoprivredni proizvodi bili preciznije evidentirani na policama domaćih supermarketa.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kazao je da je njihov stav da apsolutno podrži predložene mjere zaštite domaće proizvodnje koje su juče usaglašene. On je pozvao bh. medijske kuće da se još snažnije uključe u edukacju kako bi se stanovništvo BiH osvijestilo i vidjelo da je domaći proizvod kvalitetan, a što bi doprinijelo jačanju domaće ekonomije.
“BiH je zemlja apsurd. Kada je riječ o izvozu mesa, mi naš prosperitet zasnivamo na izvozu na treće tržište, a sa svega 15-20 odsto učestvujemo u potrebama tržišta u govedini i svinjetini”, kazao je Marinković. Dodao je da podržavaju resorno ministarstvo i da će dati svoj doprinos da se ovi prijedlozi sprovedu. On nije isključio ni organizovanje protesta i blokadu graničnih prelaza ukoliko bude potrebe za tim.
“Veoma je značajno da budemo svi jedinstveni, jer je ovo definitivno zadnji korak, a ukoliko svi sektori poljoprivredne proizvodnje ne budu jedinstveni, mislim da smo osuđeni na propast”, poručio je Marinković.
Naglasio je da svi međunarodni sporazumi dozvoljavaju BiH da uvede mjere zaštite domaće proizvodnje, “samo što su određeni lobiji jači od primarnih proizvođača u RS i BiH i zato nemamo implementaciju tih zaštitnih mjera”. Žarko Mikić, direktor preduzeća “Vitaminka” Banjaluka, rekao je da su podržali ove predložene mjere, te da građane treba edukovati šta za nacionalnu ekonomiju znači kupovina domaćih proizvoda.
“Mislim da je svaki naš proizvod sigurniji i kvalitetniji od uvoznog”, smatra Mikić. Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, kazao je da su protiv liberalizacije tržišta. On je naglasio da je Hrvatska slavila ulazak u EU, a sada traži po svaku cijenu da ponovo okupira tržište BiH svojim proizvodima kako bi spasila svoju privredu.Duljko Hasić, direktor Instituta za edukaciju Spoljnotrgovinske komore BiH, upozorio je da će dodatna liberalizacija tržišta u BiH ozbiljno ugroziti domaće proizvođače, a uporno insistiranje Evropske delegacije na tome moguće je protumačiti i kao dodatni politički pritisak na BiH.
“Ukoliko bismo odmah pristali na adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju onako kako je to ranije tražio Brisel, to bi dramatično pogoršalo poziciju poljoprivrednih proizvođača u BiH”, rekao je Hasić. On pojašnjava da metodologija “tradicionalne trgovine” koju zagovara Evropska komisija, nije obavezujuća za BiH, jer kao takva nije sadržana u odredbama privremenog sporazuma. Nezavisne novine
