PALE, Svaka velika ekonomska kriza po pravilu se prvo reflektuje rastom nezaposlenosti. Ni RS tu nije izuzetak, što pokazuje i podatak da je za prvih devet mjeseci ove godine registrovano šest odsto, ili blizu osam hiljada više nezaposlenih lica, nego što je to bio slučaj u prošloj godine, rekao je direktor Zavoda za zapošljavanje RS Boško Tomić.
On je istakao da je povećanje broja nezaposlenih u godini svjetske ekonomske krize sasvim logična i očekivana pojava, koja nije mimoišla ni mnogo jače ekonomije od naše.
– Međutim, ako objektivno uporedimo podatke koji karakterišu situaciju u ovoj oblasti kod nas s pokazateljima iz zemalja u okruženju, pa i šire, možemo čak biti i zadovoljni jer je stanje kudikamo bolje nego što smo realno očekivali. Daleko od toga da je situacija dobra, ali smo izdržali i amortizovali snažan udar, tako da je stanje ipak podnošljivo, kaže Tomić.
U posljednje vrijeme dosta se spekuliše u vezi s tim koliko je ljudi ostalo bez posla u ovoj godini. Kakvo je zaista stanje u oblasti zapošljavanja?
TOMIĆ: Na evidenciji nezaposlenih lica, zaključno sa septembrom, bila su 141.064 lica i već sam rekao da je to za šest odsto, ili 7.989 lica više nego lani. Znam o kakvim spekulacijama govorite i ne želim njima da se bavim, ali hoću reći da je ove godine pravo na novčanu naknadu ostvarilo 10.351 lice. To su ljudi koji su ostali bez posla i kojima su izdata rješenja o pravu na novčanu naknadu, a sve ostale cifre koje iznose pojedinci, a koje su mnogo veće, jednostavno su netačne i predstavljaju nagađanja. Statistika se može tumačiti, da ne kažem zloupotrebljavati na razne načine, ali ovaj podatak je relevantan i Zavod u svakom trenutku može za svako lice s evidencije predočiti matične brojeve i 65 drugih obilježja.
Šta podrazumijevate pod nagađanjima?
TOMIĆ: Eto, dešavalo se da neki mediji jedan dan saopšte informaciju kako je stanje u RS u ovoj oblasti maltene crno u odnosu na FBiH, pa je već sutradan demantuju objavljivanjem podataka koji govore da samo u dva federalna kantona ima više nezaposlenih nego u cijeloj Srpskoj. Ako vam kažem da je u septembru gotovo prepolovljen broj izdatih rješenja o pravu na novčanu naknadu u odnosu na ovogodišnji mjesečni prosjek, onda možemo zaključiti da se situacija polako stabilizuje.
Rekli ste da je amortizovan udar krize. Šta je doprinijelo tome?
TOMIĆ: Vlada RS je blagovremeno prepoznala probleme i još krajem prošle godine donesena je odluka o podršci radnicima u tekstilnoj i kožarsko-obućarskoj industriji, što je za rezultat imalo i činjenicu da u ovoj djelatnosti gotovo da i nije bilo otpuštanja radnika. Reagovalo se i u dijelu podsticaja izvoza, a i kreditne linije IRB RS za privredu svakako su doprinijele očuvanju određenog broja radnih mjesta. Inače, za prvih sedam mjeseci zaposleno je 17.400 lica, što jeste manje nego lani, ali predstavlja važnu brojku u postojećim okolnostima. Podsjećam, Vlada RS je izdvojila pet miliona KM za program zapošljavanja 2.500 demobilisanih boraca, koji još traje, a zajedno sa Zavodom je izdvojila i 7,7 miliona KM za program zapošljavanja pripravnika, gdje mi još nismo izvršili sve svoje obaveze zbog povećanih izdvajanja po osnovu novčane naknade. Zbog stope doprinosa od 0,7 odsto, koja je najniža u regionu, nismo uspjeli blagovremeno da ispratimo dinamiku u ovom segmentu, ali su Vlada RS i resorno ministarstvo obezbijedili dio sredstava za servisiranje obaveza Zavoda, imajući u vidu činjenicu da se to na taj način rješava u svim zemljama kada dođe do povećanja broja nezaposlenih, ali i onu koja ukazuje na to da su troškovi na koje može uticati Zavod za zapošljavanje RS manji od planiranih i maksimalno racionalizovani.
Nedavno je održan zanimljiv okrugli sto na kojem su stručnjaci govorili o tome kakva bi trebalo da bude nova uloga Zavoda na tržištu rada?
TOMIĆ: Pokušavamo da uz pomoć struke i nauke dođemo do najboljeg rješenja i postanemo glavni nosilac aktivnosti na tržištu rada, na način da bukvalno svakodnevno obavještavamo ministarstva i Vladu RS o svim kretanjima. Tu mislim na blagovremene podatke za sve institucije, kako bi one i na osnovu takvih pokazatelja mogle kreirati svoje aktivnosti u brojnim oblastima. Naša uloga mora biti u tome da tržištu rada ponudimo najbolji kvalitet, a ne da budemo puki evidentičari, što podrazumijeva i našu sposobnost da vršimo brzu i kvalitetnu prekvalifikaciju kada se ona ukaže kao potreba. S druge strane, nezaposlena lica, pogotovo oni ljudi koji duže čekaju na posao, treba da shvate da su im pored formalne diplome koju posjeduju potrebne i dodatne vještine, kojima će se nametnuti poslodavcima, a mi želimo da im u tome pomognemo.
Rizik kod zapošljavanja u inostranstvu
Svjedoci smo problema na koje nailaze naši radnici u inostranstvu, a najsvježiji primjer jeste slučaj “Azerbejdžan”. Gdje je rješenje?
TOMIĆ: Aktivnosti u vezi sa zapošljavanjem naših radnika u inostranstvu vodi Agencija za rad i zapošljavanje BiH i svaki angažman ove vrste podrazumijeva prethodno potpisane međudržavne sporazume, poslije kojih, na poziv Agencije, posredničku ulogu ostvaruju i zavodi, definišući brojne detalje, a posebno uslove rada i osnovne garancije.
U konkretnom slučaju nismo učestvovali i ne mogu o tome govoriti, ali je jasno da postoji rizik ako se ovakvi aranžmani ne vode preko zvaničnih institucija. Fokus