– FZO RS najavio normalizaciju stanja u bolničkim zalihama pa 23. marta poništio pola tendera za nabavku lijeka za akutnu leukemiju i maligne limfome
– U RS trenutno nedostaje 16 citostatika
– Jungić: Nema novih i starih citostatika, ovo je najlošija lista citostatika, ovo je tipično spinovanje
BANJALUKA – Iako je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske najavio da bi problem nedostatka citostatika u zdravstvenim ustanovama u RS mogao da bude riješen još krajem marta, to se nije dogodilo. U RS trenutno nedostaje 16 citostatika, a FZO RS 23. marta poništio je još jedan lot vrijedan oko 21.000 KM za kupovinu lijeka „vinkristina“, saznaje portal CAPITAL.ba.
Ovaj medikament, u kombinaciji sa drugim hemoterapijskim lijekovima, koristi se kod liječenje akutne leukemije i malignih limfoma, a FZO je ovaj bitan dio tendera poništio jer, kao i po ranijoj praksi, nijedan dobavljač nije dostavio ponudu.
„Nije dostavljen nijedan zahtjev za učešće u ograničenom postupku, u pregovaračkom postupku sa ili bez objave obavještenja ili u takmičarskom dijalogu“, stoji u tenderskom obrazloženju.
FZO RS ćuti i poništava lot po lot za nabavku citostatika, a za to vrijeme, kaže za CAPITAL predsjednik Udruženja onkologa RS Saša Jungić, pacijenti se sami snalaze da nabave lijekove kako ne bi ugrozili kontinuitet liječenja.
„Trenutno nema 16 citostatika“, potvrdio je za našu redakciju.
U FZO RS, nezadovoljni ranijim pisanjem CAPITAL-a o spornim milionskim nabavkama ovih lijekova, ni nakon 15 dana nisu željeli da objelodane koliko pacijenata u RS čeka refundaciju troškova za citostatike i koliko novca im Fond duguje. Takođe, građani RS, koji finansiraju kompletan zdravstveni sistem pa i FZO RS, nisu dobili odgovor ni kojih citostatika trenutno nema u bolnicama u RS.
Priznali da kupuju jeftinije lijekove
FZO RS, nakon što je početkom prošlog mjeseca poništio trećinu tendera teškog 14,7 miliona KM za nabavku citostatika, priznao je da nabavlja pojedine medikamente starije generacije i jeftinije na tržištu, te da se ponuđači nisu javljali. Nekoliko pristiglih ponuda bile su preskupe za FZO RS. Od ukupno 94 lota poništeno je njih 30.
Iako su procijenili da su ponude bile „nerealno visoke“ u odnosu na godine ranije te potvrdili i da „imaju ograničene finansijske mogućnosti“, u Fondu tvrde da im lijekovi za liječenje onkoloških bolesnika ipak nisu preskupi. FZO, pohvalili su se, finansira 120 citostatika, među kojima su i najsavremenije skupe terapije.
Međutim, činjenica je da prijeko potrebnih lijekova nema, a pacijenti će i dalje morati sami da se snalaze. Ostaje obećanje da će im stotine KM Fond refundirati u narednom periodu.
“Fond je zahtjeve za refundaciju kupljenih citostatika stavio je u vrh liste prioriteta, kako bi se osiguranicima u najkraćem roku refundirali troškovi za kupljeni lijek. Takođe, obično kada nedostaje određeni citostatik postoje zamjenske terapije koje su pacijentima dostupne u bolnicama, tako da zdravlje pacijenata nije ugroženo i kada se dese sporadične nestašice pojedinog lijeka”, tvrdili su nedavno u FZO.
Fond se pravda, ljekari ogorčeni
Ipak, predsjednik Udruženja onkologa Saša Jungić rekao je ranije za CAPITAL, a danas i ponovio, da se lijekovi ne nabavljaju, dobavljačima se ne isplaćuju obaveze, a pacijentima se novac ne refundira i po tri mjeseca.
„Svi ti citostatici postoje 50 kilometara dalje odavde – u FBiH, ali i u Srbiji i Hrvatskoj. Ima ih i na tenderima i u apotekama. Mi smo jedina regija koja nema ove lijekove. Pacijenti ih kupuju sami ni sam ne znam kako. Životi su im ugroženi. Neko uspije da nabavi, neko ne. Jednostavno, ljudi nemaju novca. U apoteci ne možete kupiti baralgin bez recepta, ali možete citostatik. Ušteda je dovedena do savršenstva. Mi imamo najgoru listu citostatika u regiji i najgoru snabdjevenost“, naglašava Jungić.
Kako je istakao, pacijentima je ugrožen kontinuitet liječenja.
„Nema novih i starih citostatika, ovo je najlošija lista citostatika. Ovo je tipično spinovanje. Svi su zadovoljni, pacijenti dobiju što im treba, a u čemu je onda problem? Upravo u tome što nema lijekova i što ljudi sami nabavljaju lijekove. Zašto su dobavljači rastjerani sa tendera, to je pitanje koje treba postaviti. Svaka ozbiljna evropska država raspisuje tendere na duži period pa dobije i veću količinu po nižoj cijeni, ovdje se raspisuje na period od šest do 12 mjeseci, a količinski na oko sedam mjeseci“, ogorčen je Jungić.
Kako medicinari ističu, na tenderima se uvijek biraju najniže cijene, ali niko ne postavlja pitanje kvaliteta tog lijeka. Problem su, kako kažu, lijekovi koji se nabavljaju iz trećih zemalja, jer „nisu do kraja ispitani“.
CAPITAL: Žana Gauk