BANJALUKA, Zahtjevi privrednika upućeni Vladi RS u velikoj mjeri su uvaženi i ugrađeni u Ekonomsku politiku za ovu godinu, rekla je Dragica Ristić, direktorica Privredne komore Republike Srpske (PK RS).
Ona kaže da će se u narednom periodu raditi na smanjenju fiskalnih i parafiskalnih nameta u privredi, kao i povećanju zaposlenosti i neoporezivog dijela dohotka.
Koliko je Privredna komora RS zadovoljna novim budžetom i Ekonomskom politikom za ovu godinu i da li su prijedlozi PK RS uvaženi?
RISTIĆ: Početkom novembra dostavili smo Vladi RS čitav paket mjera, čijom bi se postepenom primjenom stvorili uslovi za veću zainteresovanost potencijalnih ulagača, proširenje postojeće proizvodnje, nova zapošljavanja, rast plata, samim tim i veće punjenje budžeta. Sprovođenje ovih mjera zahtijeva veći stepen odgovornosti, veću efikasnost, produktivnost, rigoroznije sankcije za neizvršavanje obaveza, te permanentnu obavezu za dokazivanjem rezultata rada, kao i davanje šansi hiljadama onih koji su nezaposleni. U dokumentu, koji je nama prvo predočen od strane Vlade RS, prepoznali smo određene mjere koje nisu bile jasno definisane. Nisu bili ni navedeni zakoni čije smo donošenje zahtijevali, a koji bi trebalo da proisteknu kao realizacija tih mjera. U dodatnim sastancima s Vladom RS i resornim ministarstvom naši zahtjevi su uvaženi i ugrađeni u konačan dokument Ekonomske politike, koja je usvojena i sada očekujemo da se dosljedno i realizuje, na čemu ćemo insistirati.
Da li će se udovoljiti zahtjevima privrednika po pitanju rasterećenja privrede i kako?
RISTIĆ: Mjera i opredjeljenje Vlade RS s novom Ekonomskom politikom je da se ide u pravcu rasterećenja privrede od fiskalnih i parafiskalnih nameta i uvođenjem novih mjera za novozaposlene radnike u smislu oslobađanja od određenih plaćanja poreza novozaposlenih na zdravstveno osiguranje za određeni period. Ono što je za nas veoma važno je da je Vlada RS izrazila stav da će izvršiti sveobuhvatnu analizu poreza i doprinosa s ciljem rasterećenja, kao i da će postepeno smanjivati poreze i doprinose. U narednom periodu ići će se i ka postepenom povećanju oporezivosti najniže plate. Mi sada imamo iznos neoporezivosti do 200 KM, a cilj je da se dođe do iznosa najniže plate u RS.
Da li se u ovoj godini može očekivati donošenje novog zakona o radu i šta bi eventualno novi zakon značio za privredu RS?
RISTIĆ: Činjenica na koju mi ukazujemo proteklih godina je novi zakon o radu, a predviđen je kao obaveza ove godine kroz Ekonomsku politiku. Mi smo ove godine insistirali na zakonima koji su taksativno navedeni u Ekonomskoj politici, jer poslovna zajednica posljednjih godina ukazuje na njihovu neophodnost i očekujemo realizaciju. Smatramo da će se tako doći do nove regulative, koja će omogućiti poslovanje u skladu s tržišnim uslovima privređivanja i na taj način omogućiti povećavanje mobilnosti radne snage, ali i stepen odgovornosti i poslodavaca i radnika, kao i smanjiti opterećenja privrede. Znamo da su trenutna ograničenja upravo rad na određeno vrijeme, ali ima dosta stvari koje se zaista moraju izmijeniti u postojećem Zakonu o radu i pronaći najbolje sistemsko rješenje za sve.
Takođe, jedan od sistemskih prijedloga su i pitanja u vezi s podsticajem privredi. Šta ta pitanja sadrže i koliko se realno može očekivati zakon o podsticajima?
RISTIĆ: Insistirali smo da jedna od mjera bude i sistemsko uređivanje pitanja podsticaja kroz donošenje zakona o podsticajima, predviđeno za ovu godinu. Podsticaji koji se regulišu podzakonskim aktima i pravilnicima su podložniji promjenama, što stvara određenu nesigurnost. Smatramo, ako bi ovo pitanje bilo sistemski zakonom uređeno, da bi trebalo definisati vrste i obime podsticaja, uslove za dobijanje podsticaja ili druge podrške, subjekte koji ostvaruju pravo, kao i da sam postupak raspodjele podsticaja bude automatizovan. To znači da bi preduzeća tada znala da, ukoliko ispunjavaju određene uslove, mogu računati na određena podsticajna sredstva. Dakle, sljedeća stvar koju smatramo važnom i nužnom je da se zakonom regulišu rokovi za vršenje raspodjele, kako bi se obezbijedila blagovremena raspodjela tih sredstava. Zatim, potrebno je kreirati i registar podsticaja da se tačno zna kakvi su sve podsticaji dostupni privrednicima, na jasan i transparentan način. Za ova pitanja očekujemo zakonsko uređenje, kako bi imali ravnopravan i dostupan sistem podsticaja i da preduzeća na vrijeme mogu znati i očekivati određene podrške na koje imaju pravo.
Da li su vidljivi rezultati defiskalizacije malim preduzetnicima?
RISTIĆ: Bili smo svjedoci da je ovako zahtjevan i veoma strog Zakon o fiskalizaciji prema najmanjim preduzetnicima imao negativne efekte. To je direktno uticalo na to da su troškovi dovodili do toga da su pojedini preduzetnici odjavljivali svoje preduzetničke radnje i tako gasili ta radna mjesta. Mi smo na to uporno ukazivali i mislimo da je dobro rješenje što su mali preduzetnici oslobođeni obavezne fiskalizacije, a kao rezultat imamo povećan broj otvaranja malih preduzetničkih radnji i davanje šanse da bez dodatnih, nepotrebnih troškova obavljaju svoju djelatnost i na taj način zapošljavaju sebe i još maksimalno dva radnika. Dakle, smatramo da će rezultati defiskalizacije dovesti i do većeg broja novootvorenih radnji i povećati zaposlenost, ali i smanjiti troškove poslovanja.
Aktuelni su i događaji u vezi s trgovačkim lanacem “Tuš”, koji je ostao dužan domaćim privrednicima. Kakve su aktivnosti PK RS po tom pitanju i koji se konkretni potezi planiraju povući?
RISTIĆ: Javnosti je poznato da je PK RS reagovala čim je dobila prve informacije od naših članica o problemima koje imaju s ovim trgovačkim lancem. S tim u vezi, hitno smo se oglasili prema svim nadležnim institucijama u BiH, ali i slovenačkoj ambasadi, sa zahtjevom da se uključe u rješavanje nastale situacije. Danas je sva imovina ovog trgovačkog lanca blokirana, u toku su kontrole poslovanja i sve dok se ne okončaju te dugotrajne kontrole, nećemo moći preduzimati naredne korake. Ali, aktivno pratimo sva dešavanja i spremni smo da se zajedno s našim članicama, dobavljačima “Tuša”, uključimo u ovaj proces, a sve s ciljem da potraživanja naših dobavljača budu u što značajnijem obimu namirena. Ono što je potrebno naglasiti je da svakako iz ovoga treba izvući pouku i da treba mijenjati regulativu, da bi se ovakve situacije u budućnosti spiječile. Kao mjera zaštite od sličnih problema, potrebno je ovakvim subjektima vezati njihov osnovni kapital za obim poslovanja koji vrše i pooštriti legislativu.
Nezavisne novine