PEKING, Kineska vlada je naglo obustavila nenajavljeni embargo za izvoz metala iz grupe “rijetke zemlje”, koji se koriste u proizvodnji visokotehnoloških proizvoda, u SAD, Evropu i Japan, objavio je “New York Times”.
Taj list je u tekstu citirao neimenovane kineske zvaničnike, koji su naveli da su carinski organi te zemlje, bez objašnjenja, ponovo dopustili izvoz metala “rijetke zemlje” u sve tri destinacije, nakon što je izvoz u Japan obustavljen 21. septembra, a u SAD i Evropu 18. oktobra, prenijela je agencija Kjodo.
U tekstu se navodi da je izvoz ponovo pokrenut, samo nekoliko sati prije nego što je američka državna sekretarka Hilari Klinton na konferenciji za štampu na Honoluluu, poslije razgovora s japanskim ministrom spoljnih poslova Seiđijem Maeharom, komentarisala kinesko ograničenje izvoza pomenutih metala.
Klintonova i Maehara su se na sastanku složili da će proširiti izvore snabdijevanja metalima iz grupe “rijetke zemlje”, budući da Kina trenutno kontroliše gotovo 100 odsto svjetskog tržišta tih metala.
Peking je negirao uvođenje zvanične zabrane izvoza 15 elemenata iz grupe lantanoida, neophodnih za minijaturizaciju elektronskih komponenata, kao što su kondenzatori, laseri i jaki magneti, u proizvodnji mobilnih telefona, baterija, raketa, solarnih panela i drugih elektronskih proizvoda.
U oktobru je Kina zvanično bila poručila da će nastaviti da isporučuje metale “rijetke zemlje” na svjetsko tržište, ali će, istovremeno, radi zaštite svojih rezervi tih metala i njihove održive eksploatacije, nastaviti da uvodi restriktivne mjere na njihovu eksploataciju, proizvodnju i uvoz i izvoz.
Kina posjeduje oko 30 odsto svjetskih zaliha 15 elemenata iz grupe lantanoida ili rijetkih zemalja, ali učestvuje sa oko 97 odsto u njihovoj proizvodnji.
SAD, Kanada i Australija, takođe, posjeduju metale “rijetke zemlje”, ali su obustavile njihovo vađenje tokom devedesetih godina prošlog vijeka, jer su postale raspoložive jeftinije kineske isporuke.
Kineska ovogodišnja kvota za izvoz “rijetkih zemalja” iznosi 24.280 tona, što je manje od 31.310 tona u 2009. godini.
Zvaničnik, na kojeg se ovih dana pozivao list “China Daily”, rekao je da bi kineske rezerve ovih metala trajale samo 15 do 20 godina, ako bi se nastavio sadašnji proizvodni nivo i da bi Kina nakon toga morala da ih uvozi.
Kineski plan da smanji izvoz podstakao je rudarske kompanije u SAD i Kanadi da razmotre mogućnost ponovnog pokretanja domaće proizvodnje.
Nedavni prekid kineskih isporuka “rijetkih zemalja” u Japan uznemirio je tu zemlju, koja razmatra mogućnost da postane centar za recikliranje starih elektronskih uređaja, kako bi došla do novih izvora snabdijevanja i radi sa Mongolijom na razvoju novih rudnika za proizvodnju tih metala.
Njemačka je, takođe, ovih dana zatražila unapređenje međunarodnog regulisanja tržišta metala iz grupe “rijetke zemlje” koje, uglavnom, proizvodi Kina, ukazavši na njihov ključni značaj za poslovanje glavnih industrijskih sektora.
Njemački ministar ekonomije Rajner Bruderle je na konferenciji Federacije njemačke industrije (BDI) upozorio da je tržište tih egzotičnih metala postalo “kritično”, nakon što je Kina uvela restrikcije na njihov izvoz.
Kina je u posljednjih 10 godina smanjila izvoz tih metala za 40 odsto, podsjetila je agencija AP.
“Sirovine su postale geopolitičko pitanje. Sirovine su nam neophodne, kao što nam je neophodan vazduh koji dišemo”, ukazao je predsjednik BDI Hans-Peter Kajtel.
Šta su “rijetke zemlje”
U metale rijetkih zemalja spadaju: skandij, itrij i lantanoidi: cerij, praseodimij, neodimij, prometij, samarij, europij, gadolinij, terbij, disprozij, holmij, erbij, tulij, iterbij i lutecij.
Nose naziv metali rijetkih zemalja jer su prvo bili izolovani kao oksidi. Metali rijetkih zemalja su potrebni za proizvodnju brojnih modernih tehnoloških naprava.
“Rijetka zemlja” iz Kine ponovo na svjetskom tržištu
