BANJALUKA, TREBINJE – Ekspanzija proizvodnje električne energije u Republici Srpskoj iz obnovljivih izvora dovela je do toga da su kvote za podsticanje proizvodnje za ovu i cijelu narednu godinu popunjene, pa je regulator, koji je inače zatrpan zahtjevima, bio prinuđen da uspostavi svojevrsnu listu čekanja.
Naime, u sistemu podsticaja su mala postrojenja snage do 150 kilovata koja proizvedenu struju predaju isključivo Operatoru sistema podsticaja koji im isplaćuje garantovanu otkupnu cijenu koja u posljednjih nekoliko godina iznosi 208 KM po megavat satu.
Zainteresovanost investitora da budu uključeni u ovaj sistem je velika. Regulatorna komisija za energetiku (RERS) ima veliki broj zahtjeva vezano za projekte sa kompletnom dokumentacijom ali ih ne može odobriti zbog popunjenosti kapaciteta, odnosno planiranih količina za podsticanje.
Zbog toga su donijeli zaključak kojim su konstatovali da su količine električne energije za podsticanje u potpunosti rezervisane, te da će zahtjevi koji pristižu biti stavljeni na listu po redoslijedu prijema.
„Na osnovu konačnih i pravosnažnih rješenja Regulatorne komisije utvrđeno je da su, trenutno, u potpunosti rezervisane količine električne energije za podsticanje proizvodnje za 2025. i 2026. godinu“, stoji u zaključku.
RERS navodi da se pred njim nalazi veliki broj zahtjeva za preliminarno ili konačno pravo na podsticaj, za koja su investitori uredno pribavili neophodnu dokumentaciju kao što je građevinska dozvola, elektroenergetska saglasnost, upis u Registra projekata……
„S obzirom na veliki broj zahtjeva za ostvarenje prava iz sistema podsticaja, a u cilјu jednakog tretmana svih investitora, ukazala se potreba za formiranjem liste zaprimlјenih zahtjeva prema redoslijedu prijema urednih, odnosno kompletnih zahtjeva“, navodi se u zaključku RERS-a“.
Podsjećamo, u posljednjih nekoliko godina u Republici Srpskoj vlada prava investiciona groznica u projekte koji se bave proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora, a najpopularnije su solarne elektrane.
7 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
samo vi prepisujte propale njemacke projekte kakva solarna energia znaci vi bacate pare na subencie za nesto sto dokazano neradi umjesto daste izgrwdili 5 hidrocentrala po 400 megavata i slus rijesen problem od toga se mogo zatvoriti Ugljevik i Gacko
lopove i kriminalce to ne zanima nego laka para preko ledja naroda
A gdje da ih otvorimo genije? Lokacije za centrale su odavno zauzete istim. A od mini-hidroelektrana nema nikakve koristi, samo šteta za okolinu.
Ono što znam je da se pravi HE Dabar u sklopu Gornjih Horizonata i to je sve. Priče o Buk bijeloj su ostale i dalje samo priče.
Što se solara tiče ima tu jako puno korupcije i pogodovanja raznoraznim investitorima i to jeste najveći problem.
Njemačka je izašla na 100GW proizvodnje iz solara i to čini oko 12% ukupnih kapaciteta. Sa vjetrom (32%) ima skoro isto iz obnovljivih izvora kao i iz uglja i plina. I šta je tu problem?
Druže ne poredi nas sa Njemačkom , ovo je Balkan, sva ta viška energija ide na berzu i sa njom krimosi trguju
Da ima kriminala ima, niko to ne spori, ali proglašavati sve trgovce na berzi kriminalcima je malo previše. Čitav region trguje ne berzi u Budimpešti, jesu li tamo sve kriminalci? Glavni trgovac strujom na Balkanu je EFT koji ima svoju TE koja odlično posluje. Kao i solarnu elektranu (kod Bileće) za koju nije ni tražio podsticaje tako da je jasno da je moguće i bez podsticaja imati elektranu koja donosi dobit. Imao je prijetnje od Vučića nekad davno jer je tražio visoku cijenu za havarijsku energiju, ali to su ostale samo prijetnje.
Naravno da nam treba više solarne energije, ali treba omogućiti običnim građanima jeftiniju izgradnju solara na krovovima i pojednostaviti procedure.
Ali to nas dugoročno neće spasiti kad se ugase TE. Lokacija za izgradnju novih HE više nema, a gas nam je preskup da se pravi gasna elektrana. Jedino dugoročno riješenje je nuklearka, ali na ovom stepenu tehnološkog razvoja zemlje je to naučna fantastika. I Srbija koja ima namjeru da uđe u to će se namučiti.
Predrage nista nije problem samo solar neradi po noci i pozimi kad najvise treba a kad je Njemacka u pitanju neradi vecinu godine zbog oblacnosti. vjetro turbine nikad nemogu bit rentabilne jer se vise potrosi energije da se proizvedu nego sto u zivotnom vijeku daju nazad.
ako to treba dokazivati onda uzmi baci svaku diplomu do koje si mozda u zivotu doso.
mogo bi jos roman napisati o ekonomskom dijelu Energiewende ali i to bi bilo uzalud.
znaci da nema subvencia niko nebi centa ulozio u tako zvane obnovljive resurse jel nerade.
a subencije idu iz budzeta. znaci uzmu od radni ljudi i daju bukvalno u vjetar jel je takva klimacka agenda.
oko lokacija zs hidrocentrale u Bosni neznam puno ali za 30 godina od rata moglo ih se 10 napravit al bitnie su dzamije i crkve.
Noć-dan varijacije se riješavaju baterijama, mđt to je jako skupo i malo zemalja se odlučuje na to. Neka vrsta baterija su i reverzibilne HE, ali tu je problem što su dosta skupe i nema dovoljno lokacija za izgradnju. U BiH ima jedna (Svitava kod Čapljine) i jedna u Hrvatskoj.
Što se tiče cijena izgradnje solari su postali jako popularni kada su pale cijene solarnih ćelija unazad nekoliko godina. Naveo sam primjer EFT-a koji je napravio solarnu elektranu bez ikakvih subvencija. I ta elektrana i dalje radi.
Lijepo sam rekao da nas neće solari spasiti dugoročno. Vjetroelektrene takođe jer nijedno od to dvoje ne može zamijeniti TE koje su kičma sistema. Da li ići na gasne elektrane u nekom prelaznom periodu ili odmah ići na nuklearku je veliko pitanje.
Ali je poenta da ako se ništa ne učini (što je vjerovatnije obzirom u kakvoj državi živimo) da ćemo kad se ugase TE većinu struje uvoziti. I tada više neće biti ova socijalna cijena.
Oko lokacija za HE znam dosta i zato kažem da nema više gdje. Bivša država je posadila HE gdje god je mogla tako da nije ostalo puno mjesta. Ostala je priča oko Buk bijele koja je zaglavljena politikom. HE Dabar i GH (Gornji horizonti) su u izgradnji i neće skoro. A ove mini hidroelektrane prave više štete nego koristi.
Same HE takođe ne mogu biti kičma sistema jer zavise od nivoa vode u akumulacijama koje opet zavise od padavina, znači ako imaš sušnu godinu nema struje.