BEOGRAD, Protekla decenija, otkako smo, kao prva domaća banka u stoprocentnom stranom vlasništvu, stigli na srpsko tržište bila je, ne samo za nas, već i za čitav bankarski sektor, ispunjena brojnim izazovima – kaže za „Novosti“ Oliver Regl, predsjednik Izvršnog odbora Rajfajzen banke. – U prvim godinama našeg rada konkurencija je bila znatno slabija, ali su, u međuvremenu, na tržište došle velike banke, tako da je sada „utakmica“ među bankama veoma oštra.
Uprkos tome, danas naša klijentska baza broji više od pola miliona građana i privrednih subjekata.
* Hoće li doći do ukrupnjavanja bankarskog sektora?
– Mislim da će, tokom narednih godina, doći do značajnijih promjena, jer je tržište Srbije premalo za veliki broj banaka koje ovde posluju. Ranijih godina sve te banke vidjele su šansu za svoj dio kolača, ali je kriza dovela do toga da manje banke, posebno one koje posluju sa gubitkom, neće biti u mogućnosti da dugoročno ostanu na tržištu. Imaju samo dvije mogućnosti: da rastu ili da promjene oblik poslovanja.
* I tu vidite novu šansu za velike banke…
– Mislim da će veće banke u tome vidjeti mogućnost za preraspodjelu aktivnosti, odnosno za preuzimanje banaka ili dijela klijenata manjih banaka. Pored toga, mislim da će kretanje nivoa problematičnih kredita dosta uticati na aktivnosti banaka tokom sljedećih godina. Banke koje imaju visok nivo problematičnih kredita imaće veoma ograničene mogućnosti za dalji razvoj.
* Ima li Rajfajzen banka dosta problematičnih kredita?
– Ukupan nivo naših nenaplativih potraživanja je značajno bolji od pokazatelja koji važi za čitav bankarski sektor i iznosi nešto ispod sedam odsto. Segment stanovništva je, može se tako reći – i najbolji u tom domenu, jer ukupan nivo ovih kredita u segmentu stanovništva iznosi manje od pet odsto u našem kreditnom portfelju. Ovo su veoma niski nivoi, ne samo za Srbiju, već i za razvijenije zemlje.
* Aktivno ćete se uključiti u aktuelni program refinansiranja Vlade?
– Mi smo svih ovih godina težili da podržimo mjere koje je Vlada implementirala, kako bi pomogla građanima i privredi da lakše prebrode period krize. Još od 2009. godine smo omogućili reprogram i restrukturiranje dugova građanima koji su se suočili sa poteškoćama u otplati. Moram da naglasim da će sve biti urađeno u skladu sa našom politikom procjene rizika, odnosno samo u slučajevima kada procjenimo da će klijent moći da nastavi sa nesmetanom otplatom kredita nakon isteka grejs perioda. Na ovaj način želimo da predupredimo potencijalne probleme nakon isteka grejs perioda, kako za klijenta, tako i za banku. U tom smislu, nije predviđena masovna primjena ove mjere, već će se odluka donositi za svakog klijenta posebno.
* U kom pravcu će se kretati kamatne stope do kraja godine?
– Najvažniji faktor u formiranju cijene kredita indeksiranih u evrima je svakako rizik zemlje. Nedavno poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje sigurno pozitivno utiče na formiranje kreditnih uslova, ali važno je i da se ovakav pozitivan trend zadrži na duže staze. Centralna banka u posljednjih nekoliko mjeseci povećava referentnu stopu, što je adekvatan pristup i jedan od načina borbe u periodu povećane inflacije. U takvim uslovima, postoje realne šanse da kamatne stope na dinarske kredite budu smanjene.
Novi paket
* Planirate nove pakete usluga za građane i privredu?
– Pored univerzalnih bankarskih proizvoda, poput kredita i depozita, mi već nekoliko godina imamo i inovativne proizvode u svim segmentima – elektronsko bankarstvo i moderne vidove plaćanja putem Interneta i mobilnih telefona, najsavremenije kartice, kao i veliku ponudu proizvoda za privredu. Privrednici mogu da koriste i najsavremenije proizvode za zaštitu od kreditnog rizika i rizika promjene kursa, faktoring ili otkup potraživanja.
Smanjena tražnja
* Brine li vas stagniranje tražnje za kreditima?
– To je logična posljedica smanjenja kreditne sposobnosti jednog dijela građana i privrede, kao i opreznog pristupa zaduživanju zbog ekonomske neizvesnosti u posljednje dvije godine. Međutim, tokom posljednjih mjeseci vidimo blage znake oporavka tražnje, kako od građana, tako i u sektoru privrede. Bilježimo povećano interesovanje čak i za investicione kredite, što nije bio slučaj u proteklom periodu. Novosti