BEOGRAD, Iako državama u regionu trenutno ne prijeti ”grčki scenario”, cijeli svijet klizi ka dužničkom ropstvu, koji će najviše osjetiti građani, ocijenili su učesnici emisije ”Okruženje”, posvećene (pre)zaduženosti zemalja u regionu.
U emisiji u produkciji Centra za demokratiju i pomirenje u Jugoistocnoj Evropi (CDRSEE) sagovornici su naveli i da je međunarodnim finansijskim institucijama u interesu da određene države drže u stalnom dužničkom ropstvu.
Ocjenjeno je i da je svjetska globalna kriza u zemljama regiona bila političko opravdanje za zaduživanje, kao i da krediti u švajcarskim francima sa promjenljivom kamatnom stopom, koji su opteretili mnoge građane u regionu, predstavljaju ništavne, odnosno oborive ugovorne odnose.
Ekonomski stručnjak iz Podgorice Balša Brković smatra da cijeli svijet ide ka prezaduženosti, koja će, navodi, snaći sve vlade, ne samo ove u regionu, budući da je to način da se njima upravlja.
Brković navodi da se savremena ekonomija na neki način više i ne bavi proizvodnjom vrijednosti, već proizvodnjom fikcije, a da je prezaduženost jedna vrsta takve fikcije.
”Živimo u svetu parodija, o čemu bi ljudi koji su kredite oduživali u švajcarskim francima mogli pričati na jedan ubedljiv način. Jedna od parodija je i moderni koncept ekonomije, čija je posledica prezaduženost”, navodi Brković.
Ocjenjuje i da će formi prezaduženosti biti sve više, te da neće postojati alternative, što se pokazalo i na primjeru Grčke.
”Verujem, ipak, da Dostojevski ne bi napisao makar neke svoje romane da nije bio u dužničkom ropstvu. Ponekad se desi da tamo gde postoji dar, umeće i genijalnost čak i to moze biti impuls koji će pokrenuti kreativni proces. Ali to je optimističan pogled na stvari”, zaključio je Brković.
Predstavnik Udruženja ”Franak” iz Zagreba Goran Aleksić navodi da je veoma pesimističan, jer zbog politike svima u regionu prijeti grčki scenario.
”Postoji jedan monstrum koji se zove politika, a ta politika nije u javnom i društvenom interesu, već postoji sama zbog sebe. Dok se tom monstrumu ne odreže glava, mi ćemo biti u velikoj opasnosti da se dugovi sliju svima nama na glave”, kaže Aleksić.
Navodi da je zato potrebno da se politikom konačno počnu baviti ljudi koji žele dobro društvu, jer će u suprotnom svi građani biti u velikoj opasnosti.
Govoreći o kreditima u švajcarskim francima, Aleksić kaže da su u Hrvatskoj tokom predpristupnih aktivnosti i nakon ulaska u EU morale da budu primenjene određene direktive EU koje se tiču finansijskog poslovanja banaka, ali da one nisu važile za postojeće kredite, kojima banke krše hrvatske zakone.
Riječ je, prije svega, o Zakonu o obveznim odnosima, koji banke već deset godina krše u području promjene kamatnih stopa, ali i području valutne klauzule švajcarski franak, čime stvaraju neravnopravnost prava i obaveza, navodi on.
”Kad poslovni subjekt ugovori takav kredit koji stvara očiglednu neravnopravnost prava i obaveza, onda je takav ugovor ništetan. Tvrdim da svi ugovori u celom regionu sa valutnom klauzulom švajcarski franak i promenljivom kamatnom stopom ništavni ugovorni odnosi”, istakao je on.
Univerzitetski profesor ekonomskih nauka iz Tuzle Kadija Hodžić objašnjava da zaduženost države u odnosu na BDP nije stvaran podatak, i faktički ništa ne govori osim što u određenoj vremenskoj seriji može da pokaže kako se kreće stopa zaduživanja.
”Stvara se optička varka, koja vara vlade. Ili vlade same dozvoljavaju da budu prevarene, jer u svojim zakonima nalaze dovoljno prostora za dalje zaduživanje”, navodi Hodžić.
Ističe da je znatno važnija stopa ekonomskog rasta i navodi primjer Bosne i Hercegovine, u kojoj u posljednjih sedam, osam godina stopa ukupnog duga raste 6,4 odsto, stopa spoljnog duga raste 8,7 odsto, a stopa ekonomskog rasta dva ili ispod dva odsto.
To znači da zemlja nije solventna i da ne može da vraća dugove.
”Da bi vraćala dugove BiH mora ili da se zaduži ili mora imati stopu rasta najmanje devet odsto, što faktički nije moguće”, kaže Hodžić i dodaje da je BiH, ako se za parametar uzme izvoz, zadužena 3,3 puta više nego što bi mogla.
Ekonomski i finansijski consultant iz Podgorice Mila Kasalica smatra da je svjetska globalna kriza u zemljama regiona bila samo političko opravdanje za unutrašnje ekonomske probleme i dobar izgovor, posebno za zaduživanje.
”Države su imale zeleno svetlo da se zadužuju, a da realno ne pomažu svojim građanima”, kaže Kasalica i dodaje da su time kupovale ”politički socijalni mir”, a ne socijalni mir po konstruktivnoj ekonomskoj definiciji.
Navodi i da su rejting agencije doprinijele krizi jer su u ime intvesticionih bankara, posebno velikih bankarskih konglomerata, lagale o vrijednosnim papirima i njihovom kvalitetu.
Ona je navela da svijet u posljednjih 25 godina živi bankarsku stvarnost u kojoj banke ne poznaju svog klijenta i dužnika i u kojem ne iznalaze modele održivosti.
Grci su se našli u poziciji dužničke krize jer su željeli da se zadužuju, ali i zato što Evropska komisija i institucije EU nisu ispratile ono što je trebalo, navodi ona.
”Taj dug ne bi bio toliko veliki da nisu svi živeli u izveštajima koje je pripremala Američka investiciona banka i dozvolila veliku ‘lažavinu’, koju moraju da plaćaju poreski obveznici”, navela je ona.
Aljbinot Maljoku, magistar međunarodnog prava iz Prištine, smatra da države regiona sada svakako ne može stići scenario grčke krize, ali da se za budućnost ne zna.
Navodeći da je međunarodnim finansijskim institucijama u interesu da određene države uvedu u proces zaduživanja, Maloku navodi da u tom slučaju vlade moraju da odigraju pametno.
Navodi primjer Kosova, gdje Ustav nalaže da se za odluku o uzimanju inostranog kredita mora saglasiti dvije trećine svih poslanika u parlamentu, te ističe da treba iskoristiti takav mehanizam prve kontrole i poseban oprez pri uzimanju inostranih kredita.
”Treba da budemo oprezni prema zamkama koje bi mogli da postave kreditori, a njihovi napori idu u pravcu da državu drže u stalnom dužničkom zatvoru”, rekao je Maloku.
Istraživanje agencije IPSOS, urađeno za potrebe emisije, pokazalo je da više od polovine građana Srbije procjenjuje da bankrot države nije realan i da će Srbija uspjeti redovno da servisira spoljni dug.
Međutim, građani ostalih država u regionu ne pokazuju naročit optimizam po pitanju sposobnosti sopstvene nacionalne ekonomije i države da redovno i stabilno servisira svoj spoljni dug.
Takav stav posebno dijele stanovnici Bosne i Hercegovine, koji procjenjuju da ta država sve više klizi ka opasnoj prezaduženosti, a sličnu bojazan, ali u nešto manjoj mjeri, pokazuju i građani Makedonije, Hrvatske i dijelom Crne Gore. Tanjug