SARAJEVO, Stotine miliona KM naša zemlja gubi zbog uvoza robe preko trećih zemalja, a situacija u tom pogledu se pogoršava s jačim prisustvom stranih trgovačkih lanaca.
Ovo su nam potvrdili stručnjaci, mada zbog statistike koja se bazira na porijeklu proizvoda, a ne mjestu trgovine, tačnih podataka o razmjeni koja se odvija na ovakav način nema.
Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, kaže da su Turska i Kina “najkritičnije” zemlje preko kojih se roba reeksportira u BiH.
“Naša pokrivenost uvoza izvozom s Turskom je dva do pet posto prema zemlji porijekla, ali prema zemlji trgovine iznosi 13 posto. To znači da je preko Turske posredno u našu zemlju lani ušlo oko 500 miliona KM vrijedne robe koja nije turskog porijekla”, kaže Gavran.
Isti slučaj je s Kinom iz koje polovina robe dolazi preko posrednika, a ne naših uvoznika. Sa Kosova smo 2007. godine imali uvoz od 12 miliona KM, od čega je svega dva-tri miliona bilo kosovske robe. Između ostalog, u značajnim količinama nabavljali smo šećer, mada je poznato da se on na Kosovu ne proizvodi.
“Kod reeksporta se postiže niža cijena pri uvozu, ali od toga potrošači nemaju koristi, jer cijene nisu niže. Najveću korist izvlače trgovci koji zarađuju na visokim maržama”, kaže Gavran.
Pojašnjavajući kako regionalni trgovački lanci djeluju, Gavran kaže da kod nabavki koriste tzv. transferne cijene.
“Oni mogu slobodno da odrede po kojoj cijeni će fiktivno da uvezu robu u BiH. Na primjer, oni kupe robu od svoje firme u Hrvatskoj, Srbiji ili Sloveniji tako da marže koje ovdje prikažu na papiru djeluju regularne, a u stvari su izuzetno visoke. Time ostvaruju ekstra profit koji nikad neće biti oporezovan”, dodaje Gavran.
Osim toga, pojedine zemlje fiktivno prikazuju porijeklo proizvoda, a što je naročito prisutno kod nafte.
“Riječ je o stotinama miliona, pa čak i nekoliko milijardi KM koje se gube efektima dažbina i cijena koje bi bile niže ako bi se roba nabavljala direktno”, ističe Gavran.
Milan Lovrić, predsjednik STK BiH, kaže da se problem reeksporta produbljuje budući da naše trgovačke kuće sve više gube utakmicu s trgovačkim lancima iz zemalja okruženja.
“Gubimo snagu u trgovini koju bismo mogli transferirati na druge sektore, a prije svega na proizvodnju. U svemu najviše zarađuju stranci”, naglašava Lovrić.
Almin Hamzić, marketing menadžer domaćeg lanca trgovina “Drvopromet”, konstatuje da veliki strani trgovci ne nastupaju samostalno na tržištu BiH.
“Nastupa kompletna privreda države. Hrvatski ‘Konzum’ kupuje bh. tržište otvarajući prostor za hrvatske kompanije”, kaže Hamzić.
Dodaje da strani trgovci preko trećih zemalja nabavljaju artikle koje ne mogu kupiti u matičnim zemljama, ali ih svakako obilato plasiraju na tržištu BiH.
Ukidanje carina
Preusmjeravanje trgovine moglo bi biti manje u ovoj godini s obzirom na ukidanje carina na znatan dio proizvoda iz Evropske unije.
“Nestaće carinski razlozi za zaobilaženje BiH i mahinacije bi trebalo da budu manje”, naglašava Igor Gavran.
No, smatra da to ne znači da će reeksport biti značajnije ublažen, jer nemamo velikih trgovaca, a i naše firme nisu sklone dogovaranju i formiranju konzorcija kod nabavki određenih proizvoda. Nezavisne N.
Reeksport odnosi milione KM
