BANJALUKA, Iako se posljednjih godina veći značaj pridaje razdvajanju i recikliranju sekundarnih sirovina, ova oblast u RS trenutno pravi svoje pionirske korake u odnosu na praksu u Evropskoj uniji.
Dok se Evropa trenutno od modela regionalnih deponija okreće ka fabrikama za preradu komunalnog otpada, uvođenje organizovane reciklaže i deponija je prvi stepenik koji smo napravili u ovoj oblasti.
Gorjana Rosić, portparol Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, kazala je da bi RS, prema procjenama, trebalo da ima tri fabrike za preradu komunalnog otpada, koje su državama regiona pokazale veliku ekonomsku isplativost.
“U RS je trenutno u toku realizacija projekta upravljanja čvrstim otpadom, kojeg finansira Svjetska banka, a u čijem okviru se razmatraju opcije da se kroz javno-privatno partnerstvo dio novca uloži u projekte reciklaže”, rekla je ona.
U prvoj fazi projekta izgrađene su deponije u Banjaluci i Bijeljini, u toku je izgradnja u Zvorniku i Prijedoru, a kasnije će biti uključena Stara Hercegovina, Dobojska regija, te Sarajevsko-romanijski plato.
Važeći Zakon o otpadu RS usklađen je sa direktivama EU i podrazumijeva obavezu izdvajanja korisnih komponenata iz otpada prije nego što se on odloži na deponije, ali još ne postoji uređen sistem za izdvajanje korisnih komponenata, kao ni organizovano tržište sekundarnih sirovina.
“Efikasnost reciklaže daleko je veća kada se otpad razdvaja na mjestu nastanka, odnosno primarnom selekcijom. Ukoliko bi na deponiju stizao već razdvojen otpad i tamo se vršila sekundarna separacija, na taj način bi se postigao bolji kvalitet i samim tim i veća cijena”, rekla je Brankica Gegić, tehnički direktor banjalučkog preduzeća DEP-OT.
Ona ističe da se trenutno najviše recikliraju staro željezo, drvo i papir, te da se, iako postoji tržište za papir i karton, kao i za PET ambalažu, u RS trenutno njome bavi samo jedno privatno postrojenje.
“Veoma često se pod pojmom reciklaža podrazumijeva samo razdvojeno sakupljanje otpada, dok ovaj postupak čini lanac aktivnosti koje obuhvataju odvojeno odlaganje otpada, sakupljanje, transport, skladištenje do plasmana na tržište sekundarnih sirovina, gdje se otpad koristi u materijalne ili energetske svrhe”, objasnila je Gegićeva.
Zlatko Krinjski, predstavnik banjalučke firme “034NNM”, kazao je da je poslovanje u ovoj oblasti otežano i gotovo sasvim neisplativo.
“Pritisnuti smo mnogobrojnim državnim obavezama, dok je, sa druge strane, obim našeg poslovanje u padu, jer firme poput ‘Čistoće’, ‘Niskogradnje’ i ‘Čajavca’, od kojih smo najviše otkupljivali, nemaju više mnogo posla, tako da je i naše poslovanje sve manjeg obima”, rekao je Krinjski. Nezavisne novine
Reciklaža u RS miljama iza EU
