BANJALUKA, Američki dolar prošle sedmice je imao rekordan pad u odnosu na evro, a trgovci očekuju nove rezove kamatnih stopa kako bi se obuzdala recesija u Sjedinjenim Državama.
Do pada je došlo iz nekoliko bitnih razloga. Prije svega, govor predsjednika FED-a Bernanke pred Kongresom bio je u znaku bojazni FED-a da bi mogla nastupiti recesija u SAD gdje je gospodin Bernanke obećao da će blagovremeno reagovati kako bi tu recesiju spriječio. Govor predstavlja indikaciju da će FED nastaviti da smanjuje kamatnu stopu koja trenutno iznosi tri odsto kako bi stimulisao ekonomski rast. Za FED je trenutno bitnije da spriječe recesiju nego da obuzdaju inflatorne pritiske koji su ojačani rastom cijena sirovina na svjetskom tržištu. Inflacija u SAD je u januaru iznosila 4,3 odsto na godišnjem nivou.
Takođe, objavljeni su negativni podaci vezani za američko tržište nekretnina i to obim prodaje novoizgrađenih nekretnina bio je manji od očekivanog. Zbog nastavka krize tržišta nekretnina došlo je do dodatnog pada povjerenja potrošača u februaru, daleko ispod očekivanog nivoa. Ovi podaci su indikacija da kriza koja potresa ovo tržište nije dostigla svoj vrhunac i da će nastaviti da utiče negativno na američku privatnu potrošnju kao najvažniju komponentu američkog GDP-a.
Na drugoj strani, ECB ne namjerava u doglednom periodu da smanjuje kamatnu stopu što dovodi do povećanja kamatne razlike između EU i SAD.
Primjer: Prinos na dvogodišnju evropsku obveznicu je 3,39 odsto, a na dvogodišnju američku obveznicu dva odsto. Zbog većih prinosa na evropske vrednosne papire, odnosno većih kamatnih stopa uopšte, investitori se sve više odlučuju da kupuju evro, odnosno prodaju američki dolar što kurs evra prema dolaru dovodi do rekordnog nivoa od 1,5121 (1,29 KM za jedan USD).
Pad američkog dolara je prouzrokovao rast cijena sirovina, pogotovo cijene nafte, zlata, ali i pšenice i drugih sirovina, a rast cijena sirovina odraziće se negativno kako na sve evropske zemlje tako i na BiH kroz veću inflaciju.
Cijena nafte je u posljednjih godinu dana porasla sa 61 na više od 100 dolara po barelu što čini povećanje od 64 odsto. Evro je aprecirao u posljednjih godinu dana u odnosu na američki dolar za 14 odsto, pa je tako povećanje cijene nafte u posljednjih godinu dana mjereno u evrima iznosilo 43 odsto.
Sumirajući, tržišna očekivanja idu u smjeru dalje deprecijacije kursa dolara u odnosu na evro zbog očekivanja da će FED smanjiti referentnu kamatnu stopu daleko ispod nivoa kamatne stope ECB (četiri odsto) što će prouzrokovati dodatno povećanje potražnje za evrom. Dalji rast evra će povećati politički pritisak na ECB da smanjuje kamatne stope kako jak kurs evra ne bi ugrozio evropski izvoz. Biće interesantno pratiti kako će ECB reagovati na ova turbulentna tržišna kretanja kada je poznato da je inflacija u evrozoni preko tri odsto, što je iznad tolerišućeg limita od dva procenta.
Za razliku od FED-a, ECB ima mandat da osigura stabilnost cijena i to je njen jedini cilju u čemu se ogleda njena funkcionalna nezavisnost. FED pored praćenja inflacije mora voditi računa i o ekonomskom rastu, visini kamatnih stopa i stepenu zaposlenosti.LJ. Vladušić-Fokus
Recesija u SAD, inflacija u Evropi
