SARAJEVO, Domaća privreda na početku ove godine značajno je poboljšala izvoz u zemlje Evropske unije u odnosu na članice CEFTA, a Hrvatska i Srbija ustupile su Njemačkoj i Italiji mjesta naših vodećih izvoznih tržišta.
Od milijardu KM ukupnog bh. izvoza u prva dva mjeseca ove godine više od polovine, odnosno 565 miliona KM, odnosilo se na Evropsku uniju, dok na zemlje CEFTA otpada 300 miliona KM.
“Dok je ukupna robna razmjena sa zemljama EU u odnosu na isti period lani bila manja za oko 70 miliona, naš izvoz u EU je povećan za više od 100 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU narasla je sa 54 na 70 odsto”, kaže Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH.
Navodi da smo značajan napredak ostvarili s Njemačkom i Italijom s kojima smo uspostavili balans u robnoj razmjeni. Tako smo u Njemačku u prva dva mjeseca plasirali robu u vrijednosti 162,6 miliona KM i dostigli pokrivenost uvoza izvozom od 98,5 odsto.
“U našem izvozu u ovu zemlju prednjače auto-presvlake, auto-dijelovi, razni metalski proizvodi, a slijede obuća i dijelovi obuće, te odjeća. To je rezultat rada uspješnih kompanija poput ‘Borca’ iz Travnika, koji obavlja lon-poslove za poznate njemačke brendove, i drugih firmi”, pojašnjava Gavran.
S Italijom, koja je naše drugo po veličini izvozno tržište, u prva dva mjeseca ostvarili smo suficit s obzirom na to da smo u ovu zemlju izvezli proizvode u vrijednosti 132 miliona, a uvezli za 122 miliona KM, pa je pokrivenost uvoza izvozom sa lanjskih 73,7 narasla na 107,8 odsto. Vodeći izvozni proizvod u Italiju je aluminij, a značajni rezultati ostvareni su i kod izvoza obuće, te naftnih ulja, koja na ovo tržište plasira Rafinerija ulja Modriča. Osim toga, izvozimo i metalske proizvode na bazi aluminija i čelika. Ovi proizvodi dominiraju i kod izvoza u Austriju, gdje je FEAL iz Širokog Brijega kupio firmu i preko nje povećao plasman u zemlje EU.
Preorijentisanje našeg izvoza sa zemalja CEFTA na EU Gavran povezuje sa globalnim oporavkom od recesije.
“Tempo izlaska iz recesije brži je u razvijenim zemljama EU poput Njemačke i Italije i prisutan je u sektorima na koje su naši izvoznici orijentisani, kao što su auto-industrija i metalaski sektor. Nasuprot tome, u zemaljama poput Hrvatske i Srbije, koje su naša značajna izvozna tržišta, oporavak je mnogo sporiji, stanje je slično kao u BiH, što onemogućava rast izvoza”, obrazlaže Gavran.
Dodaje da je plasman proizvoda u susjedne zemlje usporen i zbog pada životnog standarda građana, što se odrazilo na smanjenje kupovine proizvoda široke potrošnje. Osim toga nismo prevladali necarinske barijere, koje su još jedan od faktora slabog izvoza u ove zemlje.
Bh. izvoz u prva dva mjeseca 2010. godine
• 162,5 miliona – Njemačka
• 132,5 miliona – Italija
• 122,3 miliona – Hrvatska
• 108,1 milion – Srbija
Loša struktura proizvodnje
BiH u zemlje EU izvozi robu veće vrijednosti nego u članice CEFTA o čemu svjedoče i podaci o vrijednosti izvoza po jedinici proizvoda.
Za kilogram izvezene robe u zemlje EU naplatimo oko 1,5 KM, dok za kilogram proizvoda plasiranih u zemlje CEFTA dobijemo manje od jedne marke. Iako ovaj kriterij nije primjenjiv za sve proizvode, on prema mišljenju analitičara, ipak, prilično pouzdano oslikava lošu strukturu naše proizvodnje. Nezavisne novine
