BANJALUKA, BiH se nalazi u samom vrhu Evrope i regiona kada je ekonomska nejednakost stanovništva u pitanju. U Republici Srpskoj su tako 23 lica imala pojedinačni godišnji dohodak veći od milion maraka, što je jednako ukupnoj zaradi 76.700 drugih lica.
Potvrđeno je to i kroz istraživanje ”Nejednakost u BiH: Od praznih džepova do punih sefova” koje je uradio Centar za istraživanja i studije GEA.
Najviši godišnji dohodak u RS bio 10,9 miliona KM
Na osnovu podataka o oporezovanom dohotku iz Poreske uprave Republike Srpske, u GEA-i su zaključili da samo jedan odsto lica koja ostvaruju dohodak u RS zarađuje mjesečno 3.000 KM ili više.
“Preostalih 99 odsto lica su ostvarila u prosjeku oko 584 KM mjesečno u 2014. godini, a jedan odsto najbogatijih je zaradilo koliko i 139.000 lica”, naveli su iz GEA-e.
Zaključili su i da su najbogatiji, odnosno 23 lica koja su pojedinačno imali godišnji dohodak veći od million KM, zaradila koliko i 76.700 drugih lica.
Najviši dohodak u RS u 2014. godini je iznosio 10,9 miliona KM, i to nakon plaćenog poreza.
“Najznačajniji izvor dohotka za 99 odsto lica je bilo zaposlenje, a za jedan odsto najbogatijih dividende i udjeli u dobiti zajedno su značili više od zaposlenja”, istakli su u GEA-i.
Iz analize podataka Poreske uprave RS, u GEA-i su zaključli da je nejednakost u zaradama od zaposlenja osnovni izvor nejednakosti među onima koji su zaposleni.
“Razmjera nejednakosti postaje veća kada uključimo one bez zaposlenja. Takođe, preduzetnički dohodak i zarada od dividendi odvajaju najbogatije građane od ostatka”, istakli su iz GEA-e.
Dodali su da Poreska uprava FBiH, na njihov zahtjev, nije odgovorila i nije dostavila iste podatke za područje drugog entiteta.
Ističu i da je evidentan nesrazmjer potrošnje i dohotka u BiH, što potvrđuju i podaci o ukupnom prosječnom dohotku od 316 KM i ukupnoj prosječnoj potrošnji od 501 KM.
“To ukazuje da je ukupna potrošnja u BiH u prosjeku za 58,6 odsto veća od ukupnog dohotka”, navedeno je u istraživanju.
Zanimljivo je, dodaje se, da je nejednakost u potrošnji veća u FBiH u odnosu na RS, dok je dohodovna nejednakost veća u RS u odnosu na FBiH.
Niži potrošački koeficijent u RS sugeriše ujednačeniju potrošnju u ovom entitetu.
Ukupan koeficijent računat prema dohotku za BiH je 0,44, što BiH svrstava u države visoke nejednakosti. Prema podacima UN-a, u 1991. godini, mjereći prema neto dohotku, taj koeficijent u BiH je bio 0,33. Rast nejednakosti je očito uslijedio u „postdejtonskom“ razdoblju.
Za razdoblje između 2007. i 2011. godine Svjetska banka navodi da je nejednakost relativno stabilna. Blago povećanje nejednakosti zabilježeno je u urbanim područjima u FBiH, dok je u RS zabilježen blagi pad nejednakosti. Svjetska banka navodi da je Makedonija jedina država regiona koja ima izraženiju nejednakost nego BiH.
Rast ekonomske nejednakosti u svijetu
Iz GEA-e ističu i da je u posljednje dvije, tri decenije došlo do porasta ekonomske nejednakosti unutar većine zemalja svijeta, što je za rezultat imalo koncentraciju bogatstva kod malog broja najbogatijih građana, te porast siromaštva kod zaposlenih.
“Današnji nivo nejednakosti je zapanjujući. Vrijednost imovine najbogatijih, jedan odsto stanovnika svijeta, danas premašuje vrijednost imovine ostatka svijeta zajedno”, navode iz GEA-e.
Tako najbogatija 62 pojedinca na planeti posjeduju bogatstvo koje premašuje bogatstvo siromašnije polovine svijeta, odnosno 3,6 milijardi ljudi.
U posljednjih pet godina vrijednost imovine ta 62 pojedinca se povećala za preko 500 milijardi USD, dok se imovina siromašnije polovine svijeta smanjila za više od 1.000 milijardi USD.
“Obzirom na nedostupnost podataka o vrijednosti i raspodjeli imovine među stanovništvom u BiH, koji bi najbolje reflektovali stepen ekonomske nejednakosti, ovo istraživanje se fokusiralo na analizu raspodjele dohotka”, pojasnili su u GEA-i.
Dodali su da je cilj istraživanja ukazati na razmjere i karakteristike nejednakosti u BiH i podstaći raspravu o njenom uticaju na socijalne, ekonomske, političke, i druge procese u društvu, kao i o konkretnim načinima adresiranja negativnih procesa i posljedica.
“Nameću se pitanja u kojoj mjeri postojeći poreski i sistemi socijalne zaštite doprinose smanjenju ekonomske nejednakosti u BiH, kako postojeća dohodovna nejednakost utiče na ekonomski rast u BiH i u kojoj mjeri najbogatiji pojedinci mogu da utiču na političke procese u zemlji i da li se sve odluke istinski donose u najboljem interesu svih građana”, naglasili su u GEA-i.
CAPITAL: D. E.