BANJALUKA, Centralna banka BiH nije dobila zvaničnu najavu sastanka sa predsjednikom Istražnog odbora koruškog parlamenta za “aferu Hipo grupe” Rolfom Holubom, rekao je viceguverner Centralne banke BIH Radomir Božić.
– Bankarska supervizija i ukupna kontrola nad poslovanjem banaka u BiH u nadležnosti je entitetskih agencija za bankarstvo, a otkrivanje sumnjivih aranžmana zadatak je i odgovornost nadležnih institucija i organa, a ne CB BiH. U okviru regulative, koju u skladu sa zakonom donose i sprovode agencije za bankarstvo, postoje mogućnosti da se otkriju eventualne sumnjive transakcije i aranžmani, kao i mogućnost da se preduzmu potrebne mjere – rekao je Božić.
Da li će istraga oko “afere Hipo” u BiH imati uticaja na poslovanje ove banke na domaćem tržištu, ili na bankarski sistem?
BOŽIĆ: Sa stanovišta Centralne banke BiH, koja u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci vodi politiku obavezne rezerve kao instrumenta monetarne politike i prati njegovo ispunjavanje, nijedna banka, uključujući i Hipo u oba entiteta, nema problema sa ispunjavanjem ove rezerve. O istrazi i odluci nadležnih organa, te o mogućem uticaju na poslovanje ove banke, CBBiH ne može govoriti, jer to nije u nadležnosti ove institucije.
Predsjednik Istražnog odbora koruškog parlamenta za “aferu Hipo grupe” Rolf Holub najavio je da će se prilikom sljedeće posjete BiH sastati i sa predstavnicima Centralne banke. O čemu bi moglo biti riječi na tom sastanku?
BOŽIĆ: U Centralnoj banci nismo dobili zvaničnu najavu takvog sastanka.
Da li Centralna banka može da utiče na banke u smislu sumnjivih aranžmana. Ima li mehanizme da otkrije takve slučajeve?
BOŽIĆ: Način na koji banke svakodnevno posluju je stvar poslovne politike i odgovornost svake banke pojedinačno. Otkrivanje sumnjivih aranžmana je zadatak i odgovornost nadležnih institucija i organa, a ne CB BiH. Bankarska supervizija i ukupni nadzor nad poslovanjem banaka u nadležnosti je entitetskih agencija za bankarstvo. U okviru regulative koju u skladu sa zakonom donose i sprovode agencije za bankarstvo, postoje mogućnosti da se otkriju eventualne sumnjive transakcije i aranžmani, a postoji i mogućnost da se preduzmu potrebne mjere.
Da li je ove godine došlo do smanjenja kamatnih stopa u bankama na domaćem tržištu?
BOŽIĆ: U odnosu na kraj 2009. godine kamatne stope u BiH bilježe blagi pad, iako postoje određena odstupanja u odnosu na ovaj trend.
Koliko iznose prosječne kamate u bankama?
BOŽIĆ: Prema podacima sa kojima raspolaže CB BiH, prosječne kamatne stope na dugoročne kredite stanovništvu, s valutnom klauzulom, u julu iznosile su 8,9 odsto, dok su u decembru prošle godine bile 9,56 odsto. Kamate za kredite privredi iznose 7,56 odsto, dok su u decembru lani bile 7,74 odsto. Prosječne kamatne stope na kratkoročne kredite stanovništvu, s valutnom klauzulom, u julu su iznosile 10,45 odsto, a u decembru prošle godine 9,81 odsto. Kamate na kratkoročne kredite privredi iznose 8,13 odsto, dok su na kraju prošle godine bile 8,62 odsto.
Zbog čega su kamate kod nas i dalje znatno više nego u drugim zemljama u regionu i Evropi?
BOŽIĆ: Formiranje kamatnih stopa u BiH stvar je poslovne politike svake banke. Bankari kao razlog za visoku kamatnu stopu najčešće navode uslove i okolnosti u kojima posluju. Iako preovlađuju ocjene da je bankarski sektor BiH “zdrav”, posmatrano iz ugla njegove likvidnosti, kretanja depozita, kapitala i adekvatnosti kapitala, štednje i ukupnog povjerenja deponenata i štediša, banke su suočene sa problemima težeg i skupljeg pristupa novim izvorima sredstava, što povećava rizik njihovih kreditnih plasmana. Osim toga, BiH spada u kategoriju relativno rizičnih zemalja, o čemu svjedoči i kreditni rejting zemlje, što takođe utiče na visinu kamatne stope.
Koliki je iznos odobrenih kredita u švajcarskim francima i kolike gubitke građani imaju zbog promjene kursa?
BOŽIĆ: Od ukupno odobrenih sredstava, krediti koji su vezani za strane valute, uključujući i švajcarski franak, na kraju jula iznosili su 720 miliona maraka. Rizik kojem su građani izloženi zbog promjene kursa posljedica je njihove odluke da u momentu zaključenja ugovora o kreditu prihvate takve uslove kreditnog aranžmana, vjerovatno podstaknuti povoljnijom kamatnom stopom. Pitanje je da li su banke korektno upoznavale klijente sa uslovima kreditiranja, kamatnim stopama, mogućim kursnim razlikama u vezi sa ovim kreditima.
Devizne rezerve
Prema posljednjem izvještaju Centralne banke devizne rezerve BiH povećane su za 160 miliona maraka. Šta to znači za bankarski sistem?
BOŽIĆ: Devizne rezerve su, između ostalog, pokazatelj monetarne stabilnosti u svakoj zemlji, pa i kod nas. Rast deviznih rezervi znak je da je došlo do pojačanih ekonomskih aktivnosti i transakcija, uključujući i izvoz i povećanja novca u opticaju. Na rast deviznih rezervi tokom posljednjih mjeseci uticala je i turistička sezona i veliki broj naših građana iz inostranstva koji su posjetili BiH u ljetnim mjesecima. Devizne rezerve trenutno pokrivaju 5,7 mjeseci godišnjeg uvoza u BiH. Glas Srpske
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Mislim da bi rukovodstvo HIPO banke trebalo da iskontroliše davanje kredita i način davanja kredita pojednicima, posebno u poslovnici Foča.Smataramo da ima dosta zloupotrebe i rušenja ugleda ove banke jer onaj ko uzme kredit treba i da potpiše da ga je primio u BANKI a ne na drugom mjestu.
Kako može da se “žirant” prvi put obavjesti da dužnik nije uplatio 14 rata?Svoj slučaj sam prijavio HIPO Banja Luka,vidjećemo rezultat.