BIJELJINA, Ratari u Semberiji trpe najveću štetu jer kiša nije pala skoro tri mjeseca, a za mnoge parcele zasijane kukuruzom, kao najugroženijom kulturom, više nema spasa, rekao je predsjednik Skupštine Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić.
“Kukuruz je odavno zreo i mogao bi već sad da se vrše, ali samo tamo gdje nije uništen. Situacija je katastrofalna i od kukuruza gotovo da nema ništa”, kaže Radić i dodaje da će samo oni koji su koristili sistem za navodnjavanje imati prinos, ali da je takvih tek dva do tri odsto u Semberiji.
Prema Radićevim riječima, ni parcele pod sojom nisu u boljoj situaciji od kukuruza, a, osim što joj je nedostajala kiša, ovu kulturu napale su bolesti i štetočine.
“Do sada su parcele pod sojom tretirane već dva puta, a problem je što se ova vrsta tretiranja mora raditi na temperaturi od 24 stepena Celzijusova, kasno noću ili u ranim jutarnjim časovima”, kaže Radić.
On dodaje da će poljoprivredni proizvođači, koji se bave stočarskom proizvodnjom, imati mogućnost da nešto od kukuruza iskoriste jer će se jedan dio ove kulture naći u silaži za stočnu hranu.
Cijena kukuruza na pijaci je već 45 feninga po kilogramu, kaže Radić, a primijetan je pad cijene svinja.
“Kukuruz je 45 feninga, a cijena svinja je pala i iznosi tri KM po kilogramu jer uzgajivači nemaju čime da prehranjuju stoku. Prisiljeni su da je prodaju, a na taj način uništavaju stočni fond. Međutim, bez obzira na to što se jeftino prodaje stoka, ne vjerujem da će u mesarama cijena mesa biti niža”, rekao je Radić i napomenuo da su i povrtari pretrpjeli veliku štetu usljed suše.
Radiša Rikanović, poljoprivrednik iz Broca, kaže da je pšenica ove godine izbjegla dugi sušni period i da je “dosta dobro prošla”, ali je kukuruz u najvećem dijelu uništen, gotovo da ga i nema.
“Ipak, situacija je malo bolja na onim parcelama, gdje sam uspio da primijenim svu agrotehniku”, rekao je Rikanović.
Poljoprivrednici navode da su sorte kukuruza FAO 300 i 400 bolje podnijele sušu – zrno je uspjelo do kraja da sazri, iako klip nije dovoljno razvijen i krupan.
Ipak, naglašavaju, bilo bi potrebno da padne malo kiše da bi zrno još bolje najedrilo i da se ne bi sasušilo.
I farmeri u Semberiji zabrinuti su sušom koja ove godine traje mjesecima.
Predsjednika Udruženja “Stočar” iz Bijeljine Ostoja Nikolić kaže da je proizvodnja mlijeka drastično opala.
“Nekada se mlijeko proizvodilo do 1.500 litara dnevno, a sada je palo na 900 do hiljadu litara, zavisno od dnevne temperature. Stoka po velikim vrućinama nerado uzima hranu, samo konzumira vodu, te dolazi do pada proizvodnje”, rekao je Ostojić.
Agronom Stanko Tadić istakao je da su vrućine nanijele veliku štetu ratarskim kulturama i povrću na otvorenom, ali da su u dobrom stanju kulture uzgojene u plastenicima.
“Kada je riječ o povrtarskoj proizvodnji neophodna je jedino redovna prihrana i zaštita od štetočina. U Semberiji ima vode, povrće se u plastenicima zaliva svaki ili svaki drugi dan, prihranjuje i štiti od šetočina”, naveo je Tadić.
Tadić kaže da je proizvodnja povrća na otvorenom ugrožena jer, osim suše, proizvođačima probleme prave i štetočina “trips”, te bolest “bakterijska palež paprike”.
“Savjetujem da se povrće redovno tretira sredstvima na bazi bakra i to u večernjim časovima. Kada je riječ o insektima, `trips` pravi najveće probleme”, kaže Tadić.
Agrometeorolozi navode da se visoka temperatura i nedostatak padavina već duži period negativno odražava na kvalitet ploda i konačan prinos poljoprivrednih kultura, naročito na kukuruz, soju, suncokret koji se nalaze u najosjetljivijim generativnim fazama razvoja.
Na minimumu su, kažu, i rezerve vlage u dubljim slojevima zemljišta.
Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske i u narednih sedam dana prognoziraju, uglavnom, suvo i veoma toplo vrijeme, uz veoma visoke dnevne temperature. Srna