BANJALUKA – Ministarstvo finansija Republike Srpske odbilo je zahtjev računovođa da se rok za predaju godišnjih finansijskih izvještaja produži sa 28. februara do 31. marta uz obrazloženje da bi svako pomjeranje ugrozilo obračun bruto domaćeg proizvoda i obaveze prema Eurostatu.
Ovo je izazvalo oštre reakcije među računovođama koji tvrde da institucije ignorišu neljudske uslove rada i preopterećenost zaposlenih u ovoj struci.
Objašnjavaju da svake godine od 1. januara do 28. februara imaju obavezu da izrade i unesu ogroman broj finsnsijskih izvještaja, uz redovan obračun plata i prijava za porez na dodatu vrijednost, što je postalo fizički neizdrživo za njihovu struku.
Računovođa Snežana Savić iz biroa “Ekonomik” iz Banjaluke kaže da ih je ministarstvo glatko odbilo i nedvosmisleno prebacilo odgovornost na Zavod za statistiku RS, navodeći njihove interne rokove za objavu podataka (31. mart) kao jedinu prepreku.
Savić govori da se njihova struka svakodnevno suočava sa velikim opterećenjem administrativnim obavezama, a odbijanje vidi kao potpuno ignorisanje realnog stanja na terenu.
Paralelni obračuni
“U januaru i februaru rade se završni izvještaji i paralelno obračun plata i PDV-a do 10. u mjesecu. Pola januara su neradni dani, a veliki broj klijenata odlazi i na odmore, na zimovanja. Dokumentaciju nam često šalju u posljednji trenutak, a statistika nas stalno zatrpava nekim novim obrascima koje moramo da popunjavamo. Računovođe u toku nepuna dva mjeseca jedva fizički izdržavaju obim obaveza, dokumentacije, podataka i formulara. To jednostavno nije realan rok za ovoliki posao. Mi radimo tako sve ove godine i u dva mjeseca uvijek moramo da spakujemo nešto što se realno ne može završiti“, kaže Savić.
Priča da računovođe niko ne pita kako će uskladiti svoje poslovanje sa nametanjem propisa, elektronskih potvrda, digitalizacijom i odakle će sve da plate. Priča da su zemlje u okruženju prepoznale potrebu da se taj rok ostavi do kraja marta, a da su pojedine države još fleksibilnije.
“Srbija, Hrvatska i Crna Gora već imaju te rokove do 31. marta, Slovenija do 30. aprila, a Albanija do 31. maja. Njemačka, na primjer, ima takve rokove da se izvještaji mogu dostaviti i do dvije tri godine kasnije. Niko nema rok 28. februar osim nas. Glatko su nas odbili čak i kad smo bili na sastanku u ministarstvu. Iako nisu imali nikakve argumente“, kaže Savić
Njena kolegica Marina Maksimović iz biroa „Finmax consulting“ kaže da je grupa računovođa polovinom prošle godine pokrenula inicijativu da se ovi rokovi produže i da se uzme u obzir preopterećenost struke.
“U isto vrijeme radimo završnu godinu i novu godinu. Kasni se sa dokumentima, a veliki je broj neradnih dana za naše klijente, ne za nas, mi i tada radimo. Računovođe dobiju u posljednjem trenutku “more” dokumentacije koju moraju da obrade u vrlo kratkom roku. Sa 10. januarom je rok za predaju PDV prijava, a sa 31. januarom dospijeva i godišnji rok za sve male privrednike, dok je 10. februara opet PDV. Apsolutno je nemoguće dobiti svu dokumentaciju, a neke račune čak dobijemo tek u martu za prošlu godinu“, kaže Maksimović.
Izvještaji neispravni
Kaže da su posljedice ovoga nesagledive i da su izvještaji jednostavno neispravni, a sve zato što računovođe rade u nerealno kratkim rokovima.
“Za taj rok, 28. februara, je znak da se tada povlači statistika i svi koji koriste te podatke, od banaka do institucija, zavise od rada računovođa. Problem je što mi sve moramo za mjesec i po, a oni koji obrađuju podatke, poput APIF-a, imaju cijelu godinu da to završe. Na sve to, u februaru nam obično dolaze i inspekcije, tržišne, finansijske, a to sve je fizički nemoguće“, kaže Maksimović i dodaje da obrazloženje o rokovima za Evropsku uniju, odnosno Eurostat, nemaju veze sa stvarnošću.
Na njihov zahtjev da razmotre produženje roka za 30 dana u Zavodu za statistiku rekli da su finansijski izvještaji jedan od najvažnjih izvora podataka na osnovu kojih se temelje brojni statistički indikatori, među kojima i BDP.
“Prijedlog za pomjeranje roka za predaju finansijskih izvještaja dovodi u pitanje obračun BDP-a u predviđenim rokovima, kao i pravovremeno dostavljanje podataka Eurostatu i drugim statističkim institucijama u BiH. Prema planu, publikovanje prethodnih rezultata je 15. jula za prethodnu godinu. Naglašavamo da ako bi išli u pomjeranje roka za predaju finansijskih izvještaja, postojeći krajnji rokovi obrade i kontrole moraju ostati isti“, odgovorili su iz Zavoda za statistiku RS.
Osvrćući se na zemlje okruženja koje imaju duže rokove, u Zavodu su rekli da te države “raspolažu razvijenim sistemom tromjesečnih strukturnih poslovnih statistika koje predstavljaju ključni izvor podataka za BDP”, a koji nije u punoj mjeri uspostavljen u RS.
“Zavod apsolutno razumije vaše nezadovoljstvo i ljutnju, ali morate da shvatite da nije ni predlagač zakona ni zakonodavac“, poručili su iz Zavoda.
21 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Znaci Albanija ima razvijenu “tromjesecnu statistiku” a mi nemamo.
Da nije tragicno bilo bi smijesno.
Srecom imamo nas Savez da nas brani….. aha trenutno nisu tu. Na zimovanju su.
U ovoj državi računovođe časno i na vrijeme odrade svoj posao. Njihove porodice i oni sami znaju koja je cijena toga.Cijena je previsoka. Ne možemo bez tenzije proslaviti praznike, slave, a zimovanje je misaona imenica. Dok bahati, neracionalni državni aparat, računajući i statistiku, gdje se radi efektivno 2 h, spaja praznike i slavi totalno rasterećeno, preko naših leđa.
Zašto su naši tako razumni zahtjevi dočekani kao neprihvatljivi? Kako je moguće da u vremenu kada su radnička prava dovedena na jedan visok nivo, mi u računovodstvenoj profesiji moramo da radimo prekovremeno i da budemo pod konstantnim stresom?
Možda baš zato što se profesija tiho i neprimjetno izmjestila iz državnog sistema u privatni sektor. Većina računovodstvenih agencija ima tek nekoliko zaposlenih, gdje se prekovremeni sati ne smatraju prekovremenim, nego jednostavno dijelom posla. A posao se stalno povećava — propisa je sve više, očekivanja su sve veća, a rokovi sve kraći.
Uz sve to, naša odgovornost raste iz godine u godinu. I dok država sve više prebacuje kontrolu i teret administracije na računovođe, niko se ne bavi time kako računovođe žive i rade. Rijetko ko vidi stres kom smo izloženi i stalno učenje propisa koji se mijenjaju preko noći.
Rokovi za predaju izvjestaja i svi ostali rokovi i prekoracenja su neralni .sankcije koje se dobijaju zbog prekoracenja izvjestaja i PDV prijava i izvjestaja za Poresku Upravu malo je reci sramotni.
Mnogi ne shvataju ulogu racunovodja , sav poreski sistem zavisi od nas! Iskljucivo od nas
Brzo ce izbori pa cemo da mijenjamo i vlast i rokove
Jedino organizovana pobuna struke može dovesti do unapređenja rada računovođa i generalno kompletne ekonomije.
Stav i glas računovođa nažalost se dosad nije čuo iako imamo Savez i Društvo računovođa RS koje debelo plaćamo svake godine.Sve i jedan Zakon dotiče rad računovođa a u poslednjih 5 god.ga naša Vlada,kao većinom jedini predlagač, mijenjala zakone početkom svake godine i to sa retroaktivnom primjenom i na taj način pravila haos u poslovanju naših privrednih subjekata.Zakone donose nestručne osobe bez dana iskustva i staža u privredi.Toga više neće biti!!!Moraće nam i pomjeriti rokove i rasteretiti nas svih poslova koje su prebacili sa svojih državnih službenika-neradnika, na nas preopterećene i nedovoljno plaćene knjigovođe i računovođe.
To je rudarski posao ko ga nije radio ne zna sta je .Nije samo upitan rok neko i kvalitet informacija koje se u tako kratkom roku trebaju dostaviti.
U zavodu za Statistiku mlate praznu slamu..oni i od 31 marta mogu do juna obraditi podatke.
Najzahtjevniji i najmanje placen posao za fakultetsko obrazovanje,sramota.
Da, računovođe su opterećeni. Još ako vlasnici zahtevaju od njih da rade duplo knjigovodstvo, jedno za njihove potrebe, drugo za institucije kako bi vršili utaju poreza ,onda stvarno nemaju obzira prema računovođama.
Mi računovodje smo tretirani kao čistači i radnici na odvoziu smeća. kada jednom ne odvezu smeće svi vide, tako i mi vezani sa rokovima i odmah kazne ako u roku ne predamo sve mnogobrojne izvještaje. nemamo ni Novu godinu ni Božić i za sve smo krivi i odgovorni i za poslodavce a za inspekciju smo kao na osudjeničkoj klupi. Ni jedan zahtjev nam nije usvojen a ni u dalekoj budućnosti neće jer nema razumijevanja. Najbitnije je da svima dostavimo sve podatke da ih mnogobrojne institucije koriste a mi da radimo plaćamo godišnje licence i časopise seminare da bi imali pravo da potpisujemo izvještaje . zašto smo jedini niko i ništa ?
Šta bi se desilo kad bi rok za predaju bilansa bio pomjeren na 31.3.
– Računovođe bi predale tačne i precizne bilanse
-ne bi radili prekovremeno svaki dan u januaru i februaru.
-proveli bi i pokoji dan praznika u januaru sa svojom porodicom
-neki bi možda po prvi put i stali na skije.
Šta bi se desilo u Zavodu za statistiku?
Pa neko bi morao brže da prekopira podatke iz informacione baze APIF-a u bazu Statistike, koje elektronskim putem upravo ručno unose Računovođe.
Umjesto 4 mjeseca, sad bi imali u Zavodu za statistiku samo 3 mjeseca- i pitanje je kako bi za ta 3 mjeseca uspjeli prebaciti podatke sa jednog na drugi disk. Nepravda velika za statistiku.
Brzo ce izbori pa cemo da mijenjamo i vlast i rokove
Znaci, racunovodje mogu i moraju za sva mjeseca da zavrse sve, a statistika ne bi mogla u slucaju pomjeranja roka, za 3.5 mjeseca sve da obradi. Ovo je izivljavanje nad racunovodjama!
Stvarno smijesan razlog. A ne pitaju se koliko su zaista pouzdani i tacni podaci zbog kojih neko nema praznike, dok ih svi drugi provode sa svojim porodicama. Da li mozda ta frustracija utice na kvalitet tih podataka?
Da li je iko u Min. finansija imao dodira kroz karijeru sa racunovodstvom? Ne mogu racunati tu gospodju Kelecevic, ujedno i vlasnicu biroa u Laktasima ali koja realno taj posao nije radila? Osim sto je kao robovlasnik prema radnicima, a oni prijavljeni na minimalac, zasto se nije zauzela bar ona za produzenje roka? Obogatila se na ugovorima sa NIS-om i “projekt firmom” Jadran naftagasom pa zasjela u ministarstvo da vedri i oblaci! FUJ
Nekorektno prema racunovodjama! U cijeloj Evropi rokovi i za finansijske izvjestaje i za PDV prijavu su mnogo duzi. Prevelik pritisak da se prekratki rokovi ispostuju dok druge struke – vecina njih u administraciji ne radi bukvalno pola januara.
Ovaj posao radi običan covjek, koji nema kome da se obrati za bilo kakva prava. Prvo, nedovoljno je placen. Drugo, stres i odgovornost se svake godine samo uvecavaju. Dok drugi idu na zimovanja, odmore, slave praznike, racunovodja radi i to prekovremeno.
Ogroman je posao koji računovođe moraju uraditi u kratkom vremenu. Uopšte, ne vidim racionalnog razloga zašto se ti rokovi ne bi pomjerili. Ne postoji razlog zašto se PDV prijava ne bi mogla predavati do kraja mjeseca za prethodni mjesec. Računovođe trebaju da se udruže, da odj.bu ovog iz Doboja i jednostavno najave tako udruženi određene mjere.
racunovodje su beskicmenjaci, i treba biti ovako, rokove za prijave treba staviti na 31.01. tolike godine trpe mikerevica, i nista. tako da samo deri
Rokovi bi se možda i stizali da baš u tom periodu ne dolazi do donošenja novih zakona, izmjena pravilnika i dodatnih tumačenja, dok istovremeno moramo sravniti sve, provjeriti ispravnost podataka i ispravljati greške koje su, kao i u svakom poslu, neizbježne. Uz to, iako raspolažemo bruto bilansima, pojedine banke traže dodatne, preliminarne izvještaje, a o obavezama prema statistici ne treba ni počinjati.
Pored osnovnog posla, od nas se očekuje da budemo i istražne sudije: da potpisujemo razne izjave, određujemo odgovorne osobe i, između ostalog, procjenjujemo da li klijent „živi iznad svojih mogućnosti“. Taj zahtjev je posebno problematičan, jer se od nas praktično očekuje da u svoje slobodno vrijeme, kada ne „radimo papire“, pratimo privatni život klijenata i procjenjujemo njihovu imovinu.
Poseban problem predstavlja odnos prema institucijama, jer je količina podataka i propisa koje mi obrađujemo ogromna. Dok su u institucijama te obaveze podijeljene po radnim mjestima i sektorima, mi smo dužni sve te informacije, propise i tumačenja držati u svojoj glavi i primjenjivati ih bez greške. U suprotnom, slijede prekršajne mjere, bez obzira na to što se od jedne osobe očekuje znanje i odgovornost koje su u sistemu raspoređene na čitav niz zaposlenih.
I pitam se da li je iko toga svjestan. Očigledno ne. Klijenti nas često doživljavaju kao trošak, a ne kao nekoga ko im donosi profit, što je, iz njihove perspektive, i razumljivo, jer mi faktički radimo za sve institucije. S druge strane, upravo te institucije se prema nama odnose kao prema radniku, ali uz kaznenu politiku, gdje je velika odgovornost na knjigovođama.
Sve navedeno neminovno vodi ka značajnom i neizbježnom povećanju cijena knjigovodstvenih usluga. Ne simboličnom, ne minimalnom, već ozbiljnom povećanju koje mora pokriti nivo odgovornosti, rizika i obima posla koji se kontinuirano prebacuje na knjigovođe. Jer, niko ne može obraditi ovoliku količinu propisa, podataka i obaveza bez greške, a uglavnom greška pada isključivo na teret onoga ko je na kraju lanca. 🙂
Nas treba da plati i privatnik i država, dvije plate da imamo jer mi u sustini radimo za oboje a za nikog. Kad dođe inspekcija mi se znojimo jer znamo šta znači kad se nešto pogriješi, krivi smo i njima i firmi. Zakone donose bez dana iskustva, mogu se oni šicati riječima ali ko nije radio kod privatnika ne zna šta je rob.
Znate li ima li kakva vajber grupa u kojoj su racunovodje, javna neka grupa da se možemo svi konsultovati? ja na takvu nisam naisla osim na manje privatne medju poznanicima