SARAJEVO, Centar za humanu politiku uz podršku Centara civilnih inicijativa, proveo je istraživanje o stanju javne potrošnje u BiH, s fokusom na uštede, bolju naplatu i pravedniju raspodjelu.
Rezultati istraživanja pokazuju da je u BiH povećano učešće javne potrošnje u bruto društvenom proizvodu, s 38 posto u 2005. na 42 posto u 2008.
BiH, u odnosu na zemlje iz okruženja, ima u javnoj potrošnji veće učešće troškova koji se odnose na zarade zaposlenih u javnom sektoru, pravosuđu i parlamentu, a manje učešće troškova za penzije i odbranu.
Slovenija, od svih zemalja u regiji, ima najbolju strukturu javne potrošnje. Učešće troškova javne administracije, uključujući i odbranu, u javnoj potrošnji u Sloveniji iznosi oko 20 posto, a u BiH oko 25 posto. Za obrazovanje, nauku, kulturu, zdravstvo, penzije i ostalu socijalnu zaštitu u BiH se izdvaja oko 60 posto javne potrošnje, a u Sloveniji oko 55 posto javne potrošnje. Učešće razvojne komponente javne potrošnje u ukupnoj javnoj potrošnji u Sloveniji iznosi oko 25 posto, a u BiH manje od 15 posto.
Suštinski problem javne potrošnje u BiH jeste ušteda, bolja naplata javnih prihoda i pravičnija raspodjela sredstava za finansiranje javnih troškova.
Rezultati istraživanja pokazuju da su u javnom sektoru u BiH moguće uštede od najmanje milijardu eura godišnje po osnovu smanjenja broja zaposlenih i usklađivanja zarada, potpune primjene zakona kod javnih nabavki i ostalih racionalizacija.
U BiH je trenutno nenaplaćeno najmanje dvije milijarde eura identifikovanih javnih prihoda, a procjena je da je ukupno nenaplaćeno više od četiri milijarde eura identifikovanih i neidentifikovanih akumuliranih poreznih i drugih javnih dugova.
Veći dio nenaplaćenih javnih prihoda ima veze s koruptivnim ponašanjem u institucijama javnog sektora, a manji dio nenaplaćenih javnih prihoda posljedica je institucionalne inertnosti, neefikasnosti, tolerantnosti i neodgovornosti.
”BiH ima kontinuiran trend rasta javne potrošnje što bi trebalo zaustaviti. Veliki problem su dugovi i korupcija u poreznim upravama. Racionalizacijom bi se moglo uštedjeti dvije milijarde maraka godišnje, čime bi se uz naplatu dugova moglo napraviti više od 300 kilometara autoputa”, kazao je direktor Centra za humanu politiku Momir Dejanović.
Nenaplaćeni identifikovani javni prihodi, koji iznose najmanje 37 posto godišnje javne potrošnje u BiH, predstavljaju značajna sredstva i rezervu, čijom bi se naplatom mogla poboljšati javna potrošnja i eventualno, smanjiti porezna i druga opterećenja.
Radi promjene stanja u oblasti javne potrošnje i otklanjanja problema, iz Centra preporučuju zaustavljanje trenda rasta učešća javne potrošnje u bruto društvenom proizvodu, preraspodjela javne potrošnje, provođenje mjera reforme i racionalizacije javnog sektora, poboljšanje efikasnosti i odgovornosti u oblasti naplate javnih prihoda i upravljanja javnim dugom te provođenje istrage i utvrđivanje odgovornosti za neefikasnost i koruptivno ponašanje u oblasti naplate javnih prihoda.
