BANJALUKA, Naftni derivati u BiH u potpunosti su uvoznog porijekla, i prema zvaničnoj evidenciji, 55 odsto uvozi se iz Hrvatske a ostatak iz Slovenije, Mađarske i Austrije. Međutim, u BiH se prometuju i velike količine naftnih goriva iz Turske, iako zvanični podaci ne govore o tome, rekao je u intervjuu ministar privrede, energetike i razvoja RS, Slobodan Puhalac.
– U situaciji kada imate kontrolu unutrašnjeg tržišta nafte kroz primjenu Odluke o kontroli kvaliteta i gotovo nikakvu kontrolu na ulasku, siva ekonomija ima veliki prostor za manevar. Na taj način BiH i RS gube velike novčane iznose kroz neregularne tokove, a do potrošača dolazi roba sumnjivog kvaliteta. Kapaciteti Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu mogu da obezbijede naftne derivate za potrebe tržišta BiH. Ne smijemo zaboraviti da će BiH na putu ka EU morati da uspostavi sistem održavanja obaveznih zaliha naftnih derivata za 90 dana. Na osnovu današnje potrošnje, to iznosi oko 300.000 tona godišnje. U tom segmentu Rafinerija u Bosanskom Brodu može dugoročno igrati veoma bitnu ulogu zbog svojih velikih skladišnih prostora i mogućnosti da se, umjesto gotovih proizvoda, skladišti sirova nafta – kaže Puhalac.
Imate li informaciju o pokretanju proizvodnje u Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu?
PUHALAC: Prema najavama iz Rafinerije, krajem oktobra možemo očekivati prve litre naftnih derivata iz stare linije prerade, čiji kapacitet iznosi oko 1,3 miliona tona, dok će puštanje u rad nove linije podići kapacitete Rafinerije na 4,2 miliona tona godišnje. Aktiviranjem stare linije Rafinerija će moći da podmiri oko 85 odsto stvarnih potreba za naftnim derivatima u cijeloj BiH.
Premijer RS, Milorad Dodik, najavio je dokapitalizaciju RiTE Gacko, odnosno izmjenu Sporazuma o provedbi sa ČEZ-om kako bi se riješio spor s malim akcionarima. Koliko je ovo rješenje moguće?
PUHALAC: Očigledno je da je projekat RiTE Gacko došao u jednu vrstu zastoja i da je potrebno naći rješenje uvažavajući osnovne principe zaštite i obezbjeđenja kapitala, kako državnog, tako i malih akcionara. Kompleksnost cijelog projekta ogleda se i kroz njegov uticaj na kretanja na tržištu kapitala. Moramo vrlo pažljivo raditi na tome uvažavajući interese akcionara, investitora, lokalne zajednice, ali i svega onog što može da proizađe iz predstojećih aktivnosti. Rješenje za velike projekte ne može se pronaći preko noći niti se veliki projekti mogu realizovati bez problema.
Da li je Vlada RS još na kursu formiranja elektroprenosne kompanije RS?
PUHALAC: Svi problemi u funkcionisanju “Elektroprenosa BiH” nastali su usljed nedorečenosti važećeg zakona i akata društva s odredbama Zakona, s jedne strane, i davanju ogromnih ovlašćenja nezavisnom članu Upravnog odbora društva, s druge strane. Nakon uzaludnih pokušaja da se, putem Skupštine akcionara, dođe do normalizacije i deblokade rada akcionarskog društva, Vlada RS je, štiteći svoj kapital, odlučila da pokrene proceduru preispitivanja svoje pozicije unutar “Elektroprenosa BiH”. Ukoliko ne budemo mogli doći do rješenja koje će garantovati prava oba akcionara proporcionalno uloženom kapitalu, razmotrićemo i drugu mogućnost. Egzistiranje više prenosnih kompanija jeste praksa poznata u više evropskih zemalja. Švajcarska ima sedam prenosnih komapanija, Austrija tri, a Njemačka šest. To je model koji je u potpunosti primjenjiv i u BiH.
Srbija i Rusija su krenule u intenzivne aktivnosti kada je u pitanju gasovod “Južni tok”. Da li će RS učestvovati u tom projektu?
PUHALAC: Za sada ne postoje zvanični pregovori s institucijama RS niti BiH oko eventualnog učešća u izgradnji “Južnog toka”. Nije realno da se odluka o konačnoj trasi ovog, ali i drugih gasovoda koji su u opciji, donese u naredne dvije do tri godine. Postoje prijedlozi za gradnju i drugih gasovoda kroz zemlje Jugoistočne Evrope, kao što su “Nabuko gasovod” i “Prekojadranski gasovod”, koji su međusobno konkurentni. Takođe, ne smijemo previdjeti činjenicu da su svi kandidovani projekti sponzorisani od strane velikih međunarodnih kompanija “Gasprom”, OMV i EGL, tako da će ekonomska opravdanost gasovoda biti glavni kriterijum za donošenje odluke o gradnji. Sljedeći vrlo bitan faktor, a na koji mi nikako ne možemo uticati, jeste dostupnost i pouzdanost izvorišta prirodnog gasa.
Onaj ko bude uspio da dugoročno obezbijedi izvore snabdijevanja i tržište prirodnog gasa taj će i graditi gasovod. Eventualna izgradnja gasovoda “Južni tok” preko teritorije RS sigurno će imati svoje prednosti, koje će se ogledati u dovođenju novog energenta, posebno u sjeverni i sjeverozapadni dio RS, koji je, zbog nepostojanja gasne infrastrukture, apsolutno nedostupan potrošačima, zatim kroz ubiranje određenih prihoda od tranzita gasa kroz cjevovod i angažman građevinske operative za njegovu gradnju.
Međutim, svi moramo biti svjesni da su potrebe tržišta RS i BiH vrlo male. Ako gasovod i ne prođe kroz RS mi se moramo fokusirati na izgradnju odvojka sa glavnog gasovoda kroz koji bi se snabdijevalo tržište ne samo RS već i FBiH i Hrvatske.
Možemo li očekivati nove investicije u energetskom sektoru RS?
PUHALAC: U posljednje vrijeme električna energija postaje strateško pitanje na evropskom i svjetskom prostoru. RS sa svojim energetskim potencijalom i dalje je u fokusu interesovanja većine stranih, ali i domaćih investitora. Neiskorišten hidropotencijal RS zanima krupne investitore, među kojima su najznačajniji ruski “Inter Rao” i norveški “Statkraft”. Forma i način ustupanja koncesija ili drugih investicionih aranžmana biće predmet pažnje Vlade RS. Sigurno je da će RS zadržati znatan dio energetskog sektora u svom vlasništvu, i da će dio prepustiti upravljanju privatnom kapitalu i stranim investitorima.
HE Buk Bijela
Nakon Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama između RS i Srbije, potpisan je i Protokol o razumijevanju između dvije elektroprivrede kojim je previđeno da se izvrši analiza energetskih i ekonomsko-finansijskih uslova korišćenja hidropotencijala gornjeg toka rijeka Drine i Sutjeske na teritoriji RS, te da se izabere optimalno rješenje za zajedničku izgradnju energetskih objekata. Data je saglasnost na formiranje zajedničkog preduzeća “Hidroelektrane gornja Drina” d.o.o. sa sjedištem u Foči. U toku je izrada projektne dokumentacije za HE Paunci, HE Foča, HE Gornja Drina i HE Sutjeska. Projektna dokumentacija bi trebalo da bude završena do kraja ove godine a izrađuju je “Energoprojekt” i Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” iz Beograda . FOKUS