– U Ministarstvo bezbjednosti BiH svakodnevno stiže desetine zahtjeva firmi da im se dostavi lista uslova koje moraju da ispune, inspektori Sektora za zaštitu tajnih podataka na terenu
– Mektić: Privrednici koji se sada prijave za pribavljanje dozvole, na nju će morati da čekaju najmanje četiri mjeseca
– Zbog neizdavanja dozvola, pored domaćih firmi u martu prošao i tender Ministarstva odbrane BiH težak 21,2 miliona KM
SARAJEVO – Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine nema način da ubrza izdavanje prvih industrijskih bezbjednosnih dozvola domaćim firmama, jer je riječ o međunarodno priznatom dokumentu koji mora da zadovolji stroge NATO standarde. Prvu dozvolu moguće je očekivati tek za najmanje dva mjeseca, a do tada će institucije nastaviti da raspisuju milionski teške tendere za koje je taj sertifikat obavezan, saznaje portal CAPITAL.
Vlastima u BiH su vezane ruke, jer dozvola koja važi pet godina podrazumijeva, kako provjeru uslova u kojima firma radi, tako i provjeru pouzdanosti osoba zaposlenih na ključnim pozicijama.
U nadležno ministarstvo svakodnevno stiže desetine zahtjeva firmi u BiH da im se dostavi lista uslova koje moraju da ispune, a inspektori Sektora za zaštitu tajnih podataka na terenu već skoro tri mjeseca, otkako je Savjet ministara BiH usvojio Pravilnik, pribavljaju podatke.
Ovu informaciju za CAPITAL je danas potvrdio i Dragan Mektić, navodeći da čak ni kao ministar bezbjednosti ne može da ubrza procedure.
“S tom dozvolom naše firme mogu da odu u Brisel, u NATO, da rade. Nepotrebno smo se doveli u tu situaciju. Insistirao sam da se to riješi što prije kako bi naši privrednici radili svugdje u svijetu, međutim, usvajanje Pravilnika je Vlada RS kočila više od dvije godine“, podsjetio je.
Kako kaže, privrednici koji se sada prijave za pribavljanje dozvole, na nju će morati da čekaju najmanje četiri mjeseca.
„Procedura koja jako dugo traje. Zapravo, samo uz detaljne provjere možemo garantovati za neku firmu. Nažalost, tenderi prolaze“, istakao je Mektić.
Pored domaćih preduzeća prošao i milionski tender MO BiH
Sve firme iz BiH, kako je CAPITAL ranije pisao, u martu su bile onemogućene da učestvuju u 21,2 miliona KM vrijednom tenderu Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine jer nisu imale industrijsku bezbjednosnu dozvolu. Da apsurd bude veći, dozvolu u tom momentu niko u BiH nije ni izdavao, jer je Pravilnik usvojen tek u junu.
Tako je prokrčen put dobavljačima za NATO-pakt iz Evropske unije koje imaju ćerke ili partnerske firme u BiH, dok su svi ostali domaći privrednici, koji, na primjer, sarađuju sa firmama iz Rusije ili izvan EU, u startu diskvalifikovani u ovoj milionski teškoj trci.
Jedna firma iz RS, koja je tražila da joj ne objavljujemo ime, poslala je prijavu nadajući se da će pristupiti tehničkom dijalogu za petogodišnji projekat nabavke i osiguranja vozila namijenjenih Oružanim snagama BiH. Međutim, obaviješteni su da bez industrijske bezbjednosne dozvole nemaju pravo učešća.
Privrednici brojali gubitke dok su se političari prepucavali
Inače, industrijska bezbjednosna dozvola bila je predmet žestokih političkih prepucavanja još od 2015. godine. Tada su ministarstva industrije, energetike i rudarstva i unutrašnjih poslova RS isticala da bi usvajanje Pravilnika o industrijskoj bezbjednosti BiH narušilo ustavne nadležnosti te da on proizvodi dodatne troškove i da je nedorečen.
Mektić je, kako je istakao, tada stavio na vagu političke interese u RS i interese svih privrednika u BiH i odlučio da ispred Ministarstva bezbjednosti BiH Pravilnik pošalje u proceduru Savjetu ministara BiH, koji ga je u junu i usvojio.
Ministar industrije RS Petar Đokić tada je naveo da su Zakonom o zaštiti tajnih podataka, koji je osnov za donošenje ovog Pravilnika, narušene ustavne nadležnosti, jer oblast bezbjednosti podataka po Ustavu BiH nije u domenu nadležnosti BiH.
Dok su svađe trajale, domaći privrednici samo su nijemo mogli da posmatraju kako pored njih prolaze milionski teške javne nabavke. Neizdavanje industrijske bezbjednosne dozvole za desetine miliona KM oslabilo je namjensku industriju u oba entiteta u BiH.
CAPITAL: Žana Gauk