SARAJEVO, BiH je prošle godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 12,258 milijardi KM, što je više za 7,67 odsto u odnosu na 2017. godinu, dok je uvoz iznosio 19,593 milijarde KM što je više za 6,21 odsto u odnosu na 2017. godinu.
Na prezentaciji spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u prošloj godini, direktor Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH Momir Tošić rekao je da ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene povećan za 6,77 odsto, a njegova vrijednost iznosi 31,851 milijarda KM.
“Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 62,56 odsto što je više za 1,37 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok spoljnotrgovinski defict u prošloj godini iznosi 7,335 milijardi i povećan je za 3,86 odsto u odnosu na 2017. godinu”, rekao je Tošić novinarima u Sarajevu.
EU je, prema njegovim riječima, i dalje najznačajniji partner BiH u spoljnotrgovinskoj razmjeni, jer se u Uniju izvozi 72,1 odsto od ukupnog izvoza, a uvozi 66,2 odsto od ukupnog uvoza.
Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 8,832 milijarde KM dok je uvezeno robe u vrijednosti od 12,963 milijarde KM.
Najznačajniji partner po obimu spoljnotrgovinske razmjene iz EU je Hrvatska, u koju je lani izvezeno robe u vrijednosti od 1,51 milijarda KM, dok je uvoz iznosi 3,13 milijarde KM.
Tošić je istakao da je nedovoljna pokrivenost uvoza izvozom od 48,4 odsto povećana u odnosu na 2017. godinu, zahvaljujući povećanju izvoza u Hrvatsku za 14,21 odsto, dok je uvoz iz Hrvatske povećan za 5,55 odsto.
“Drugi najznačajaniji spoljnotrgovinski partner BiH je Cefta, gdje izvozimo 17,2 odsto, a uvozimo 15 odsto. Na ovo tržište smo izvezli robe u vrijednosti od 2,1 milijardu KM, što je više za 9,1 odsto u odnosu na 2017. godinu, dok smo uvezli 2,94 milijarde KM, što je za 3,04 odsto više u odnosu na prethodnu godinu”, rekao je Tošić.
On je naveo da pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama Cefte iznosi 71,6 odsto, te dodao da BiH ostvaruje suficit sa svim zemljama Cefte osim sa Srbijom i Makedonijom, gdje su pokrivenosti uvoza izvozom 50 odsto, odnosno 82,8 odsto.
Prema njegovim riječima, izvoz je smanjen u Albaniju, Makedoniju i samoproglašeno Kosovo, dok je uvoz u BiH smanjen iz Moldove, Crne Gore.
Po obimu razmjene, najznačajniji spoljnotrgovinski partner iz Cefta regiona je Srbija, gdje je BiH izvezla robe u vrijednosti od oko 1,32 milijarde KM, što je za 14,61 odsto više u odnosu na 2017. godinu, dok je uvoz iznosio oko 2,65 milijardi KM, što je više za 4,2 odsto.
Tošić je naglasio da je u kategoriji ostalih tržišta primijećeno smanjenje izvoza i povećanje uvoza i to iz Rusije, SAD i Kine.
Prošle godine BiH je najviše izvozila drvo papir i namještaj, te rude i metale sa po 19 odsto, mašine aparate, automobili i oružje 18 odsto, kožu krzno i tekstil 13 odsto, 12 odsto hemijskih i farmaceutskih proizvoda, mineralnih goriva 10 odsto, dok je izvoz agroindustrijskog sektora iznosio sedam odsto.
U BiH se lani najviše uvozilo mašina, aparata, automobila – 23 odsto, po 16 odsto roba iz agroindustrijskog sektora, te hemijskih i farmaceutskih proizvoda, mineralnih goriva i električne energije 15 odsto, ruda i metala 11 odsto, kože, krzna i tekstila 10 odsto.
Kada je riječ o turskom tržištu, Tošić je rekao da BiH izvozi ulje od suncokreta, otpatke od željeza, goveđe meso, sjedala, te bombe i granate, dok uvozimo tekstil, monitore, projektore, lijekove.
Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić rekao je da će Komora, u narednom periodu predložiti nadležnim u BiH mjere koje bi trebalo da se preduzmu, kako bi se povećao izvoz BiH.
“Grane koje imaju pozitivan trgovinski bilans, kao što su drvna i papirna industrija, sa suficitom od 1,2 milijarde KM, te metalski sektor sa suficitom od 120 miliona KM trebalo bi da kroz sajmove promovišemo, kako bi se suficit povećao”, istakao je Vasić.
On je rekao da agrindustrijski sektor BiH, koji ima potencijala, bilježi deficit, dodavši da se po tom pitanju mora raditi na standardizaciji firmi, kako bi se proizvodi mogli naći na tržištu EU.
Prema njegovim riječima, BiH je lider u regionu po proizvodnji pilećeg mesa, što pokazuje da je riječ o jednom velikom resursu koji može da popravi spoljnotrgovinsku razmjenu zemlje.
Vasić je dodao da su problemi sa zemljama Cefte standardni, postojanje necarinskih barijera koje je neophodno eliminisati i to na način da se odmah krene u pregovore sa zemljama koje uvode ove barijere, a onda da se uvedu mjere zaštite. Srna
