BEOGRAD, Plata ne pokriva potrošačku korpu ni u jednom gradu u Srbiji. Prosječna potrošačka korpa za mart vrijedila je 55.579 dinara, dok je zarada iznosila 35.777 dinara.
To znači da tročlanoj porodici sa jednom platom nedostaje dvadesetak hiljada dinara kako bi pregurala mjesec.
Kada se ova statistika „razbije” po gradovima Srbije, rezulta¬ti su još gori. Najveći prosjek zarada je u Beogradu (44.345) i Novom Sadu (43.915), ali plate ni u ovim gradovima nisu dovoljne za potrošačku korpu.
A šta tek preostaje žiteljima Leskovca, gdje je prosječna plata, prema istom izvještaju, 27.831 dinar, Valjeva gdje su koverte debele 29.147 dinara, ili Kraljeva, čiji građani mjesečno zarade 24.493 dinara. Njima jedino preostaje da se uklope u model minimalne potrošačke korpe, oskudne i daleko od realnih potreba jednog domaćinstva.
Goran Papović, predsjednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije, podsjeća da se ovi podaci odnose na potrošačku korpu koja se u Srbiji od Nove godine obračunava po evropskom modelu.
“Ranije je korpa bila potpuno nerealna i vrijedila je tridesetak hiljada dinara, pa je stvaran privid situacije u kojoj je plata dovoljna za život. Sada vidimo koliko prosječnom građaninu nedostaje za normalan život. Prosječna plata nije nikakva zarada. To je socijalna pomoć. Treba izvršiti pritisak na monopole i natjerati trgovce da smanje velike marže”, smatra Papović.
On dodaje da je za prehranjivanje porodice potrebno između 60.000 i 70.000 dinara, bez drugih troškova koji se ne evidentiraju – kablovska televizija, Internet, dopune za mobilne telefone, TV pretplata, vrtići, i na sve to rate za kredite.
Ranka Savić, predsjednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata, smatra da je za dostojanstven život porodice, koja bi da se svrsta u srednju klasu, potrebna zarada od 60.000 do 100.000 dinara.
“Zarada za normalan život u Srbiji je danas između 80.000 i 100.000 dinara. Time može da se podmiri potrošačka korpa, odnosno potrebe za hranom i pićem i da se plate računi, ali i da ostane za ono što je na zapadu normalno, ljetovanje, kupovinu bijele tehnike, obnavljanje garderobe, odlaske u restoran jednom mjesečno. To su karakteristike srednje klase, ali tu ne spada ni deset odsto građana. Srednju klasu na zapadu čini 60 do 80 odsto građana”, ističe Savićeva, dodajući da je blagih pomaka na bolje bilo u periodu od 2004. do 2006. godine.
“Ali sa poskupljenjima, devalviranjem dinara i zamrznutim platama u javnom sektoru ponovo je pogoršan kvalitet života”, kaže Ranka Savić, dok Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača, smatra da zbog talasa poskupljenja, koji tek sada polako posustaje, pogoršanje položaja osjeća čak 80 odsto građana Srbije.
Zabrinjavajuće niska kupovna moć
Aleksandar Stevanović, ekonomista Centra za slobodno tržište objašnjava da je modelom kakva je prosječna potrošačka korpa veoma teško obuhvatiti milione porodica. Stoga, ona često ne odgovara stvarnosti. “Potrošačka korpa može biti samo jedan, ali nedovoljan pokazatelj životnog standarda. Ali, to što ni u jednom mjestu u Srbiji plata nije dovoljna za korpu je, u svakom slučaju, signal za zabrinutost i potvrda izuzetno niske kupovne moći našeg stanovništva”, smatra Stevanović. Politika