BEOGRAD – Mlijeko kao jedan od osnovnih prehrambenih proizvoda u Srbiji postaje sve deficitarniji, što pokazuje i podatak da je proizvodnja mleka u četvrtom tromjesečju 2023. u odnosu na isti period prethodne godine opala za 20 odsto.
I pored toga, prema riječima proizvođača, država nema plan za riješavanje ovog problema, dok velike mljekare to ne zanima, jer mogu i bez domaćeg mlijeka.
U Srbiji je zastupljenost kravljeg mlijeka u ukupnoj proizvodnji mlijeka na gazdinstvima iznosi oko 97 odsto.
U 2023. godini, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) proizvodnja konzumnog kravljeg mlijeka u mljekarama smanjena je za 7,5 odsto, u odnosu na prethodnu godinu.
Ono što je zabrinjavajuće jeste da je u posljednjem kvartalu prošle godine došlo do pada u proizvodnji kravljeg mleka od 21,3 odsto u odnosu na isti kvartal 2022. godine.
U Srbiji, prema rezultatima posljednjeg popisa poljoprivrede, ima 725.408 goveda, što predstavlja pad od 17,7 odsto u odnosu na 2018. godinu.
Prema podacima RZS, koji pokazuju stanje na dan 1. decembra 2023. godine, broj goveda je manji za 9,3 odsto u poređenju sa godinom prije.
Na još duži period, od 2013. do 2022. godine, ukupan broj goveda manji je za 18,2 odsto, pokazuju ovi podaci.
Agroekonomski analitičar Žarko Galetin ukazuje za Danas da je mlijeko jedan od prehrambenih artikala gdje mi postajemo uvozno zavisni.
„To je ono što najviše brine i stručnu i potrošačku javnost, što postajemo neto uvoznici prehrambenih artikala. To nije samo mlijeko, tu je i meso i još drugih stvari“, poručuje on.
On podsjeća da je kapacitet muznih krava u našoj zemlji pao ispod 170.000 grla.
„Kada primjenite prostu matematiku o godišnjoj proizvodnji mlijeka po muznoj kravi, dobija se računica da to ne može da zadovolji domaće potrebe“, kaže Galetin.
Naš sagovornik problem vidi u devalvaciji stočarstva.
„To se vidjelo i po rezultatima posljednjeg popisa poljoprivrede, gdje su sve grane stočarstva narušene, izuzev pčelarstva“, objašnjava on. SEEbiz
