BANJALUKA, Bosna i Hercegovina sasvim sigurno do 1. jula ove godine, kada Hrvatska postaje punopravan član EU, neće uspijeti riješiti probleme kako bi se roba životinjskog porijekla mogla izvoziti na ovo tržište.
Pod uslovom da sve bude idealno, BiH bi tek početkom 2014. godine mogla ispuniti standarde potrebne da se proizvodi životinjskog porijekla nađu na veoma zahtjevnom tržištu EU.
Naime, firme iz BiH koje žele da izvoze ribu, mliječne proizvode, perad i jaja u EU moraju biti navedene u odgovarajućoj odluci Komisije. To podrazumijeva pozitivne nalaze revizije Kancelarije za životne namirnice i veterinarstvo Evropske komisije (FVO) i usvajanje plana praćenja od strane Evropske komisije.
FVO neće davati saglasnost za izvoz preduzeća posebno, ali ocjenjivaće mogućnosti kontrole životnih namirnica u pogledu garantovanja standarda zdravstvene i veterinarske ispravnosti koji su ekvivalentni standardima EU na osnovu obilazaka određenih objekata, analize zakonskih propisa i njihove primjene u zemlji.
Ranija iskustva govore da izvoz određenog proizvoda treba da bude moguć u roku od šest mjeseci do godinu dana od dana završetka misije FVO-a u zemlji, ali pod uslovom da nalaz ove kontrole bude pozitivan. Ova misija u BiH još nije ni stigla.
Ljubomir Kalaba, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH, ne želi da licitira rokovima, ali naglašava da je zahtjev FVO-u za inspekciju poslan u decembru i to zato što se kasnilo sa donošenjem legislative koja je preduslov da bi se izvršila ova kontrola.
“Uradili smo ogroman posao, ali je činjenica da se kasni i da je to trebalo raditi ranijih godina. Zahtjev za kontrolu FVO-a poslali smo u decembru prošle godine i logično je da nas nema u njihovom godišnjem planu koji se pravi znatno ranije”, kazao je Kalaba i dodao da postoje naznake da će oni doći do aprila ove godine.
On ističe da Kancelarija za veterinarstvo čini sve kako bi se dobila pozitivna ocjena, a ukoliko bude ta pozitivna ocjena potrebno je učiniti sve da sva ta procedura prođe kroz njihove komisije.
“BiH je donijela higijenski paket, Pravilnik o odobravanju objekata, mikrobiološke kriterijume i sve ostalo što je potrebno da bi se ispunili uslovi koji se tiču legislative. Ogroman napredak je napravljen donošenjem higijenskog paketa i sve je usvojeno u Savjetu ministara BiH”, rekao je Kalaba i dodao da je to maksimum koji se mogao uraditi u ovom periodu.
Praktično, BiH nakon 1. jula 2013. godine neće moći da izvozi većinu proizvoda životinjskog porijekla u Hrvatsku zato što će ova zemlja biti punopravna članica EU u kojoj važe isključivo evropski zakoni i standardi.
Trenutno pojedini proizvodi životinjskog porijekla koji potiču iz određenih objekata u BiH, a koji ne zadovoljavaju standarde EU mogu da se uvoze u Hrvatsku na osnovu privremene odluke hrvatskog ministra poljoprivrede. Ovaj izuzetak je uveden kako bi se održali tradicionalni trgovinski tokovi između Hrvatske i BiH.
Tokom pristupanja EU, BiH mora da usvoji, primijeni i sprovede cjelokupan paket evropskih zakona koji sadrži više od 100 uredaba, uputstava i odluka.
Kada su u pitanju kontrole FVO-a, najkompleksnije su one koje se tiču zdravlja životinja, međutim BiH još nije podnijela ni molbu za izvoz žive stoke i peradi.
Pored ispunjavanja neophodnih uslova kada je u pitanju kontrola proizvoda životinjskog porijekla, kako bi se održali trgovinski odnosi s Hrvatskom na koje će uticati stroži evropski standardi koji se posebno odnose na izvoz proizvoda životinjskog porijekla, prije svega mliječnih proizvoda, mesa, peradi, konzumnih jaja itd.., moraće se naći i uzajamno rješenje za prelazne aranžmane, dogovor o prekograničnim olakšicama i graničnim prelazima, kao i garantovanje dobre pristupne putne komunikacije i objekata na dva punkta granične inspekcije na kojima će se obavljati veterinarska kontrola proizvoda životinjskog porijekla.
O ovim problemima i izazovima prije neki dan govorio je i Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ističući da postoji utemeljena zabrinutost da granični prelazi namijenjeni izvozu robe biljnog i životinjskog porijekla iz BiH u Hrvatsku neće biti završeni do 1. jula, kada će Hrvatska postati 28. članica EU.
“Zbog toga je nužno idućih mjeseci ubrzati radove i sprovesti njihovo opremanje. Postoji zabrinutost svih strana, a posebno Evropske komisije, da svi poslovi neće biti završeni na vrijeme. Posebno je problematičan prelaz Bijača – Novo Selo na jugu, gdje se sporo sprovodi opremanje za nužan carinski i fitosanitarni nadzor izvoznih proizvoda”, kazao je Šarović.
On je istakao da se od Hrvatske očekuje da opremu na svom dijelu graničnog prelaza Bijača – Novo Selo instalira tokom marta, dok bi BiH svoj dio posla morala obaviti do 1. jula.
Takođe, od BiH se očekuje da na graničnom prelazu Gradiška izradi još dvije pristupne vozne trake, dok bi Hrvatska do ulaska u EU morala na odgovarajući način opremiti i prelaze koji vode prema teritoriji BiH oko Neuma.
“Prelazi Bijača i Gradiška neće biti osposobljeni na optimalan način, nego će funkcionisati uz improvizovane objekte, a nakon 1. jula biće nastavljena gradnja po cjelovitim projektima, za šta je samo u slučaju Bijače BiH obezbijedila dva i po miliona evra iz IPA fondova”, kazao je Šarović.
Lokacije punktova granične inspekcije definisane su tokom pregovora Hrvatske o Poglavlju 12 (politika zdravstvene, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti životinjskih namirnica) i Poglavlja 24 (pravda, sloboda i bezbjednost). Hrvatska je pristala na ukupno osam graničnih prelaza sa susjednim zemljama na kojima će se nalaziti punktovi granične inspekcije, uključujući dva na granici sa BiH, odnosno Gradiška i Bijača.
Otvaranje punktova granične inspekcije između BiH i Hrvatske dogovoreno je na osnovu procjene bilateralnih trgovinskih tokova. Broj punktova i lokacije granične inspekcije mogu se mijenjati zavisno od komercijalnih, trgovniskih i tehničkih potreba.
Hrvatska je pristala da bude otvoren i treći punkt granične inspekcije i to u Izačiću, pored Bihaća, pod uslovom da BiH ispuni evropske standarde za izvoz proizvoda životinjskog porijekla i trgovinski tokovi opravdaju potrebu.
Inače, ulazak Hrvatske u EU imaće značajne posljedice po trgovinsku razmjenu dvije zemlje i razloga što će Hrvatska 30. juna napustiti zonu slobodne trgovine, odnosno CEFTA sporazum.
Članstvo u CEFTA do tog datuma Hrvatskoj obezbjeđuje bescarinski plasman robe u nizu zemalja članica, dok će ulaskom u EU njena roba biti podložna carinjenju.
U Savjetu ministara BiH uvjeravaju da će nastaviti insistirati na tome da BiH ne sklapa s EU dodatni protokol koji bi Hrvatskoj obezbijedio nastavak primjene nulte carinske stope za izvoz u BiH i nakon 1. jula.
Vlasti u BiH pozvale su hrvatske firme zainteresovane za nastavak izvoza u BiH pod povoljnim uslovima da otvore svoje pogone u BiH i nastave proizvoditi uz korištenje bh. sirovina i radne snage, a kao dobre primjere navode “Podravku” i “Dukat”, koji su to već učinili.
“Kada bi se to desilo i kada bi Hrvatska na ovaj način koristila sirovinu i radnu snagu iz BiH, to bi nam zaista dobrodošlo. Preduslov za ovo je da BiH ne ide u dalju liberalizaciju kroz pregovore s EU, odnosno da mi ostanemo čvrsto pri svom stavu da nema svođenja carina na nulu, kako se to traži s više strana. Ukoliko to uspijemo, mislim da će velike proizvođačke firme prebaciti dio svojih pogona u BiH, što je u našem interesu. A Hrvatska ne zadržava na taj način samo tržište BiH, već svih zemalja CEFTA”, kazao je Šarović.
Hrvatska je jedan od glavnih trgovinskih partnera i izvoznih tržišta BiH. Uvoz iz Hrvatske u 2010. godini iznosio je 15,12 odsto ukupnog uvoza u BiH. Još bitnije, izvoz u Hrvatsku iste godine iznosio je 15,09 odsto ukupnog izvoza iz BiH. Ukoliko situacija u BiH ostane nepromijenjena i nakon ulaska Hrvatske u EU, BiH će moći u Hrvatsku da izvozi samo ribu i sirovu kožu, odnosno jedina dva proizvoda za koja BiH trenutno ispunjava uslove.
Pored problema s trgovinom s kojom se suočava BiH, EU je više puta ponovila da se od BiH takođe očekuje da se riješe neriješena bilateralna pitanja, kao što su utvrđivanje granice, imovinski odnosi, državljanstvo, radni odnosi, socijalna zaštita i penzije, saobraćaj, električna energija itd.
Ipak, uspostavljanje funkcionalnog sistema za primjenu evropskih propisa koji se tiču zdravstvne ispravnosti namirnica ostaje prioritet, a cilj je povećanje obima trgovine poljoprivrednim proizvodima. Potrebno je, prije svega, jačati kapacitete za zvaničnu kontrolu u oblasti zdravstvene, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti životnih namirnica i genetski modifikovanih organizama (GMO).
Kroz programe IPA 2007-2010. EU pomaže proces usklađivanja u ovoj oblasti uz tehničku pomoć na izradi i primjeni zakonskih propisa, podršku kontroli i iskorjenjivanju bolesti životinja, kao i nabavci laboratorijske opreme za zdravstvenu, veterinarsku i fitosanitarnu kontrolu namirnica.
Kontrola životnih namirnica
Djelotvoran sistem kontrole životnih namirnica je neophodan za očuvanje zdravlja i zaštitu domaćih potrošača. Takođe, neophodan je da bi zemlja mogla garantovati ispravnost i kvalitet namirnica koje su u opticaju u međunarodnoj trgovini, kao ispunjenost domaćih uslova u pogledu kvaliteta uvoznih namirnica. Novo globalno okruženje u kome se odvija trgovina životnim namirnicama nameće velike obaveze i zemljama uvoznicima i zemljama izvoznicima, koje moraju jačati svoje sisteme kontrole i primjenjivati strategije za kontrolu životnih namirnica prema riziku.
Zahtjevi FVO u cilju provjere
(sirovo mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka)
– Zakonski propisi i nadležni organi,
– Kontrola zdravlja životinja (npr. istorijat pojave bolesti, procenat krda testiranih na bolest), zdravstvno stanje životinja mora biti jednako kao u EU,
– Registracija poljoprivrednih gazdinstava i identifikacija životinja,
– Laboratorije,
– Kvalitet i kvantitet sirovog mlijeka koje se koristi u pripremi proizvoda (podaci, parametri testiranja),
– Higijena u mljekarskim objektima.
Uslovi
– Samo termički obrađeno mlijeko i proizvodi od termički obrađenog mlijeka se mogu uvoziti – EK procjenjuje prihvatljivi nivo termičke obrade,
– Odobrenje nacionalnog monitornig plana rezidua za mliječne proizvode,
– Mlijeko i mliječni proizvodi na ulazu u EU kontrolišu se na graničnim prelazima s inspekcijskim službama (BIP), gdje zvanični veterinari zemalja članica utvrđuju da li oni uspunjavaju sve uslove koji su propisani evropskim propisima.
Tehnička pomoć EU (19 miliona evra)
– 3 miliona evra – sigurnost hrane/veterinarska/fitosanitarna,
– 1,5 miliona evra – laboratorije (oprema za sigurnost hrane),
– 6 miliona evra – kontrola bosleti životinja,
– 6 miliona evra – granični prelaz Bijača,
– 2,3 miliona evra – sistem identifikacije životinja i kontrole Nezavisne novine