SARAJEVO – Bosna i Hercegovina ima izuzetno nepovoljnu strukturu izvoza u sektoru mljekarstva jer izvozi jeftino mlijeko, a zatim uvozi sir koji je pet puta skuplji.
Naime, mlijeko i pavlaka koji se izvoze koštaju u prosjeku jednu marku po kilogramu, dok cijena sira kojeg zatim uvezemo iznosi pet maraka po kilogramu.
Podaci pokazuju da je za devet mjeseci ove godine iz zemlje izvezeno 56,8 miliona maraka mlijeka i mliječnih proizvoda, što je za 8,6 miliona maraka više nego u istom periodu prošle godine, ali isto tako povećan je i uvoz za 7,3 miliona maraka i ukupno iznosi 104 miliona KM. Prostom računicom dolazi se do podatka o disbalansu od čak 47,8 miliona maraka na štetu BiH.
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH, koja je u petak predstavila rezultate spoljnotrgovinske razmjene za devet mjeseci ove godine, kažu kako su neke promjene koje je donio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) već vidljive.
“Ovo nam daje jasan signal za potrebu supstitucije uvoza, te jačanje prerađivačke industrije u ovom sektoru. Ohrabruje vraćanje na tržište EU, međutim i dalje najviše izvozimo na tržište CEFTA. Najznačajnija uvozna tržišta su nam Njemčka sa 32,7 miliona KM i Hrvatska sa 23,1 milion KM”, kažu u Komori.
Sa druge strane, kada je agroindustrijski sektor u pitanju, situacija je mnogo povoljnija kada je u pitanju voće i povrće, jer je izvoz u odnosu na prošlu godinu povećan sa 100 miliona na 158,6 miliona maraka, dok uvoz iznosi oko 250 miliona KM.
U oblasti peradarstva, izvezeno je 3.700 tona mesa vrijednog 8,6 miliona maraka, od čega većina u Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju.
Generalno gledano, BiH je u trećem kvartalu 2017. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 8.334.628.000 KM, te je ostvareno povećanje izvoza od 16,79 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvoz u trećem kvartalu iznosi 13.535.599.000 KM, što je više za 13,96 odsto.
Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene je povećan za 15,02 odsto i njegova vrijednost iznosi 21.870.228.000 KM, a spoljnotrgovinski deficit iznosi 5,2 milijarde maraka.
Najviši ostvareni procentualni rast izvoza u odnosu na prošlu godinu zabilježen je za Crnu Goru (43,9 odsto), Srbiju (35,5 odsto) i Hrvatsku (31,2 odsto). Međutim, veliki deficit razmjene bilježi se sa Srbijom, sa čijeg je prostora uvezeno robe u vrijednosti 1,87 milijardi KM, što je za 11,31 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Kada je u pitanju roba, najviše je izvezeno sjedala (514,94 miliona KM), zatim električne energije (337,56 miliona KM) i obrađenog drveta (265,72 miliona KM), dok su se najviše uvozila naftna ulja (696,45 miliona) te automobili (696,44 miliona KM).
Momir Tošić, direktor STK, kazao je kako je 70 odsto proizvoda koji se izvoze iz realnog sektora, te da je to signal da država mora stati iza privrednika, te im omogućiti barem približno iste uslove koje imaju druge zemlje. Smatra kako je BiH u privrednom zastoju te da ne može sama da se bori na svjetskom tržištu, već da treba da se udruži sa zemljama regije.
“To bi nam omogućilo da kroz infrastrukturna ulaganja imamo brži transfer robe i usluga, ali naše komplikovane procedure, nefunkcionalno tržište, neefikasan pravni sistem i ostalo su ograničavajući faktor za brži napredak. Ne tapkamo u mjestu, krećemo se, ali nema vjetra u leđa koji smo očekivali od države koji imaju zemlje u regionu”, rekao je Tošić.
Nezavisne novine