BANJALUKA – Iako boniteti u ovom turbulentnom vremenu imaju veliki značaj, mali broj firmi se i dalje odlučuje da ih zatraži, što pokazuje da je svijest o važnosti ovih analiza niska, ali i da je privredna aktivnost u velikoj mjeri usporena i bez većih novih poslovnih aranžmana.
Lani je izdato svega 18 boniteta, dok je prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge Republike Srpske (APIF) u ovoj godini zabilježen blag rast interesovanja pa je broj izdatih boniteta, koji predstavlja pokazatelj kreditne sposobnosti i finansijske pouzdanosti poslovnog subjekta, veći za oko tri odsto.
On pokazuje koliko je firma finansijski stabilna, da li redovno izmiruje svoje obaveze, koliki je rizik njenog poslovanja te da li je pouzdan partner ili dužnik. Riječ je o ocjeni zasnovanoj na finansijskoj analizi i statističkom monitoringu, a koristi se prilikom odlučivanja o kreditima, učešća na tenderima, sklapanja ugovora sa dobavljačima, kao i procjene rizika potencijalnih poslovnih partnera.
U APIF-u pojašnjavaju da mali broj izdatih boniteta najviše proizilazi iz toga što među privrednim subjektima i dalje postoji niska svijest o značaju ovakvih analiza u svakodnevnom poslovanju. Mnoge kompanije, dodaju, oslanjaju se na druge mehanizme provjere i zaštite prilikom uspostavljanja poslovnih odnosa.
Postupak izdavanja boniteta u APIF-u je jednostavan. Stranka podnosi zahtjev, dobija informaciju da li je moguće uraditi bonitet za subjekat koji je predmet interesovanja, zatim vrši uplatu, nakon čega se izdaje izvještaj, bilo u osnovnoj ili proširenoj varijanti.
“Ukoliko su svi uslovi ispunjeni, izvještaj se izdaje u roku od jednog radnog dana“, istakli su iz APIF-a.
Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić istakao je za “Glas” da nizak broj izdatih boniteta odražava trenutno stanje u privredi.
“Malo interesovanje kompanija za bonitetima govori da je broj novih poslovnih aktivnosti ograničen. Bonitet se najčešće traži kada firma ulazi u nove aranžmane i želi da partnerima dokaže stabilnost i kredibilitet. Sada je očigledno da se poslovanje odvija u ustaljenim okolnostima, bez većih novih projekata i izazova, zbog čega je manji i broj zahtjeva za bonitet“, kazao je Račić.
On ističe da je ocjena boniteta izuzetno važna u svakoj novoj saradnji, jer pomaže kompanijama da procjene pouzdanost partnera.
“Ako se utvrdi da je bonitet firme visok, u poslove se može ulaziti sa manje rizika i uz manju potrebu za dodatnim garancijama. U suprotnom, ako ocjena pokazuje povećan rizik, pristupa se opreznije i traže se dodatne garancije“, objasnio je Račić.
On podsjeća da je Privredna komora i ranije, na zahtjev inostranih kompanija, dostavljala podatke i preporuke za domaće firme koje su iskazivale interes za nabavku robe u inostranstvu.
“Imali smo slučajeva da su kompanije iz Italije od nas tražile potvrdu o bonitetu naših firmi. Nakon što smo im dostavili tražene podatke i preporuku, te firme su uspjele da uđu u aranžman bez potrebe za bankarskim garancijama. To ćemo, kao i do sada, raditi kad god se od nas zatraži, bilo da je riječ o domaćim ili stranim kompanijama. Procedura je jednostavna, brza i ne nosi značajne troškove“, naglasio je Račić.
On dodaje da u proteklih godinu dana nije bilo zahtjeva te vrste iako je, kako kaže, u savremenom poslovanju bonitet jedna od ključnih alatki za smanjenje rizika.
Potvrde o bonitetu, pored APIF-a i Privredne komore RS, izdaju i brojne komercijalne agencije, a na potrebne informacije obično se čeka samo nekoliko dana. Boniteti se uglavnom izrađuju na osnovu podataka o prihodima, rashodima i drugim relevantnim finansijskim pokazateljima firme, na osnovu kojih se procjenjuje njena stabilnost i mogući rizici u narednom periodu.