BEOGRAD, U privatne penzione fondove u Srbiji trenutno uplaćuje 172.000 građana koji su sklopili 226.000 ugovora. Za godinu dana, ukupna uplata je povećana za trećinu, a neizvesna državna penzija u budućnosti glavni je razlog zašto su fondovi u prvoj polovini 2011. dobili 5.000 novih članova. Najviše korisnika, oko 57.000, ima između 40 i 49 godina, a 49.000 građana je starosti između 30 i 39 godina.
Državni PIO fond odavno nema dovoljno novca za isplatu penzija, pa se iz državne kase svake godine dotiraju milijarde dinara. Statistika pokazuje da 1,8 miliona radnika izdržava više od 1,6 miliona penzionera, a da je broj penzionera, od 2008. porastao za 50.000. Zaključak je da će penzioneri živjeti sve teže i da trenutna prosječna penzija od oko 23.000 dinara neće znatnije rasti.
– Radim kod privatnika koji mi za penziono uplaćuje minimalac. Imam 37 godina i samo tri godine staža. Pritom znam da je u Srbiji sve više penzionera, a sve tanji budžet, i onda je jasno da mi je privatna penzija jedini spas – kaže Marija Radinović, poslovni sekretar u jednoj tekstilnoj firmi.
Ivan Jovanović direktor „Sosijete ženeral penzije“, kaže za da su građani sve svjesniji da državne penzije neće biti dovoljne, i da o tome govore informacije o reformi državnog penzijskog sistema i problemima sa kojima će se suočiti u budućnosti. U Fondu „Dunav“ dodaju da su vremena pristojnih državnih penzija davno prošla.
– Osvrt na položaj sadašnjih penzionera i njihovu kupovnu moć sasvim je dovoljan da se zapitaju za finansijsku situaciju u budućnosti. Dobro je jedino to što postoje načini da se ostvare dodatni prihodi u starosti – ocijenila je za „Blic” Sandra Kararo-Vukasović iz Penzijskog fonda „Dunav”.
Privatne penzije mogu uplaćivati i nezaposleni, ali i oni koji već rade. Uplate ne moraju da budu mjesečne i redovne. Pojedinac uplaćuje novac kada i koliko ima, a prekidom uplata ne gubi nijedno pravo. Od uplate zavisi i visina buduće penzije.
– Važno je samo da se štednjom krene što ranije, jer je onda sa relativno malim izdvajanjima moguća pristojna dodatna penzija – kažu u Fondu „Dunav“.
Novac položen u fondove svake godine je veći, a zaposleni u ovoj branši kažu da je optimalan godišnji prinos od 8 do 10 odsto. Prošle godine Fond „Raifajsen Future” je ostvario prinos od 8,81 odsto, “Delta Đenerali” od 9,25, “Dunav penzije” – 9,40, a “Sosijete ženeral penzije” od 9,84 procenta.
Jovanović iz “Sosijete ženeral fonda“ kaže da građani koji deset godina svakog mjeseca uplaćuju po 5.000 dinara, mogu da očekuju desetogodišnju penziju od 12.713 dinara mjesečno. Ko uplaćuje 15 godina, imaće penziju od 20.474 dinara, dok bi penzija onih koji uplaćuju 25 godina bila 56.619 dinara. Kod posljednjeg primera penzija se isplaćuje pet godina kraće od perioda uplate, a kod svih primera se polazi da je godišnji prinos 10 odsto.
Novac iz fonda nije moguće podići prije 58. godine života, a ranije se sredstva mogu povući samo u slučaju trajne nesposobnosti za rad. U slučaju smrti, penzija je nasledna. Jednokratno se može povući 30 odsto sredstava. U Narodnoj banci Srbije upozoravaju da prilikom izbora fonda treba imati u vidu visinu naknade.
– Za ulazak u fond se plaća naknada za uplatu koja nije ograničena. Druga je naknada za upravljanje i ona je maksimalno do 1,25 odsto vrijednosti godišnje imovine fonda – kažu u NBS. Blic