BANJALUKA, Odbor za reformu privrednog sistema Republike Srpske pripremio je juče radne verzije 11 zakona iz finansijske oblasti, čiji bi tekstovi u toku naredne sedmice trebalo da se nađu pred Vladom.
Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, kao najvažnijem u ovom setu, predviđeno smanjenje zbirne stope dorinosa na rad sa 33 na 31,6 odsto.
“To bi podrazumijevalo smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje za jedan indeksni poen, smanjenje stope doprinosa za dječiju zaštitu za 0,1 i stope doprinosa za nezaposlenost 0,3 odsto”, pojasnio je Tegeltija.
On je novinarima nakon sjednice Odbora rekao da je zahtjev poslovne zajednice smanjenje zbirne stope na nivo iz 2010. godine od 30,6 odsto, ali da u ovom trenutku nije moguće doći do te cifre.
“U ovom trenutku procjena je da će sredstva koja fondovi dobijaju po osnovu doprinosa biti manja za oko 72 miliona KM, gdje će najveći gubitak imati Fond zdravstvenog osiguranja od 43,3 miliona KM, ali će privredi ostati 53 miliona KM godišnje”, rekao je Tegeltija.
On je dodao da je Zakonom o rokovima izmirenja novčanih obaveza predviđeno uvođenje rokova plaćanja koji neće moći da budu duži od definisanih, kao i posebne naknade koju plaća dužnik u slučaju kašnjenja sa plaćanjem, bez sudskog procesa.
“Zakonom o porezu na nepokretnosti predviđa se uvođenje jedinstvene stope, ne prejudicirajući njen iznos, te uvođenje niže poreske stope na nepokretnosti koje se direktno koriste u proizvodnji, smanjenje rokova plaćanja sa 31. decembra na 30. septembar i rješavanje problema između Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Poreske uprave i lokalnih zajednica u vezi sa registracijom nekretnina”, rekao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, Zakon o izmjenama Zakona o porezu na dohodak podrazumijeva oporezivanje dividende i profesionalne djelatnosti, čime se propisuje minimalna osnovica za djelatnosti koje stvaraju izuzetno visoke prihode, dok bi Zakonom o porezu na dobit trebalo da se riješe pitanja transfernih cijena i usklađivanje poreza po odbitku za strana lica sa rješenjima iz zemalja okruženja.
“Ovim zakonom preciziraćemo i određene stavke u poreskom bilansu, s obzirom da smo imali pitanja u vezi sa naknadno odobrenim rabatom”, rekao je ministar.
On je najavio i upućivanje u proceduru Zakona o investicionim fondovima, Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju, kojim se postepeno liberalizuje određivanje premija osiguranja, te Zakona o računovodstvu i reviziji, kojim se jasno definišu institucije za provođenje nadzora nad pravnim licima u ovoj oblasti, ukida obavezno dostavljanje polugodišnjeg finansijskog izvještaja, te štite nevladine organizacije i udruženja.
“Predviđeno je i donošenje Zakona o jedinstvenom registru finansijskih izvještaja, kojim se definiše drugačija pozicija Agencije za posredničke i informatičke usluge i obezbjeđuje dostupnost finansijskih izvještaja zainteresovanim licima”, rekao je Tegeltija.
On je naveo da će se Zakon o fiskalnoj odgovornosti Republike Srpske, oko čijeg nacrta je provedena javna rasprava, ponovo uputiti u parlament u ovoj formi, s obzirom da je rok od šest mjeseci za upućivanje prijedloga istekao, jer je Narodna skupština sa radom praktično prestala u julu prošle godine.
“S obzirom da je pojedine odredbe Zakona o posebnim načinima izmirenja poreskog duga Ustavni sud proglasio neustavnim, želimo da tu oblast regulišemo drugačije putem Zakona o odloženom plaćanju poreskog duga i uslovima otpisa kamate, o čemu ćemo još razgovarati sa poslovnom zajednicom”, rekao je ministar.
Tegeltija je najavio i upućivanje Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH izmjena i dopuna Zakon o akcizama i Zakona o porezu na dodatnu vrijednost.
“Suštinska stvar u prvom zakonu je da se dio sredstava za zdravstvenu zaštitu mora obezbijediti iz akciza na duvanske proizvode i alkoholna pića, pri čemu se sredstva ne bi uplaćivala u budžet Republike Srpske već direktno u Fond zdravstvenog osiguranja”, pojasnio je Tegeltija, navodeći da oko ovog rješenja postoji visok stepen saglasnosti sa međunarodnom zajednicom i Vladom Federacije BiH.
On je iskazao i opredjeljenje za uvođenjem niže stope PDV-a na osnovne životne namirnice i povećanjem opšte stope.
Govoreći o rokovima za donošenje pripremljenih zakona, Tegeltija je naveo da u ovom trenutku postoji visok stepen saglasnosti oko njihovog sadržaja i da bi njihovi tekstovi mogli u toku naredne sedmice biti dostupni odborima za reformu privrednog sistema i javne uprave i Vladi.
“Ne mogu u ovom trenutku reći kada će biti na parlamentu, ali naša najoptimističnija očekivanja su da će prvi set zakona biti pred poslanicima krajem februara”, dodao je Tegeltija.
Govoreći o kretanju bruto domaćeg proizvoda, Tegeltija je izrazio očekivanje da će sve planirane projekcije za ovu godinu biti ostvarene.
“Ne možemo sa sigurnošću da garantujemo da će ove mjere biti u potpunosti ispoštovane, jer smo dio ambijenta u kojem i međunarodne finansijske institucije po nekoliko puta godišnje mijenjaju procjene privrednih kretanja. Ono što mogu da urade Vlada i Narodna skupština je da donose planirane zakone, zbog čega smo se i opredijelili da u rano doba godine pripremimo ovaj set zakona”, rekao je Tegeltija.
Ministar industrije, energetike i rudarstva Petar Đokić rekao je da se mora ubrzano raditi na izmjeni Zakona o privatizaciji državnog kapitala, da bi se omogućilo efikasnije provođenje ovog procesa za ona preduzeća koja su još u javnom vlasništvu i predstavljaju veliki problem za zaposlene i Republiku.
On je ukazao i na potrebu izmjena Zakona o stečajnom postpuku, koje će skratiti postupak, ali i donijeti potpuno drugačiji pristup u ovoj oblasti, jer se ovi postupci, uglavnom, okončavaju likvidacijom preduzeća.
“Treba se snažnije vezati i za akademsku i poslovnu zajednicu, da bismo doprinijeli privrednom rastu”, rekao je Đokić i kao sektore u kojima je moguće provoditi ubrzane reforme naveo energetiku, rudarstvo i ekologiju, mala i srednja preduzeća, poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, saobraćaj i veze, građevinarstvo i prerađivačku industriju.
Prema njegovim riječima, najveći dio reformskih zakona iz ove oblasti trebalo bi da bude donesen u prvoj polovini godine.
Đokić je rekao da je prošle sedmice razgovarao sa predstavicima jedne kineske kompanije koja je izrazila spremnost da u Republici Srpskoj investira milijardu KM u oblast infrastruktire i energetike.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić izrazila je očekivanje da će se navedeni zakoni vrlo brzo naći u skupštinskoj proceduri, da bi se pronašla najbolja rješenja za rasterećenje realnog sektora.
Ona je podsjetila da je Ekonomskom politikom za ovu godinu predviđeno donošenje 33 zakona i izrazila očekivanje da će uskoro i Odbor za reformu javnog sektora pripremiti određeni set propisa. Srna