BILEĆA – Pažnju bilećke javnosti u maju je privukao konkurs za pedagoga pripravnika u Srednjoškolskom centru “Golub Kureš”, jer se i prije konačnih rezultata provedenog konkursa znalo ko će biti primljen na to mjesto, tvrde sagovornici “Direkta”. Priliku da obavlja pripravnički staž dobila je ćerka dugogodišnje direktorke škole Zdravke Milićević. Prema našim saznanjima, u istoj školi posao je dobila i bratična direktorke Milićević.
Naime, za prvi konkurs za pedagoga pripravnika bila je zainteresovana samo ćerka direktorke Milićević, ali je nakon tihog negodovanja bilećke javnosti taj konkurs poništen. U obrazloženju odluke o poništenju konkursa navedeni su samo razlozi tehničke prirode.
Za razliku od prvog konkursa na kome je tražen pripravnik na određeno vrijeme, u drugom oglasu je izostavljena vremenska odrednica. U drugom pokušaju tako su se prijavile dvije kandidatkinje, od kojih je jedna ponovo bila ćerka direktorke Milićević, koja je, istina, imala nešto viši prosjek ocjena od druge kandidatkinje. Direktorkina ćerka ostvarila je maksimalan broj bodova na testu i na intervjuu, no naši sagovornici apostrofiraju regularnost njene diplome i njene kompetencije da obavlja posao pedagoga.
Pitanje je i da li je školi slučajno ili namjerno baš tada trebao pedagog bez iskustva.
“Ona se odjednom pojavila, niko nije ni znao da je negdje studirala i završila taj fakultet, a direktorka se hvalila da je komisija njena”, kaže naš izvor, svjestan činjenice da je zakon izjednačio privatne i javne fakultete.
Pitanja o tome koji je fakultet završila njena ćerka, a sada i radna koleginica, kada i gdje, poslali smo direktorki škole Zdravki Milićević, ali do objave ovog teksta nismo dobili odgovore na ta pitanja.
Takođe, u dijelu bodovanja koji se odnosi na boravak na zavodu za zapošljavanje, direktorkina ćerka nije imala bodove.
“Mislim da je sve to smišljeno kako bi direktorka obezbijedila posao svojoj ćerki, prije nego što ode u penziju. Vidjećemo kad istekne period pripravničkog staža, vjerovatno je namjera da njena ćerka dobije posao tu za stalno”, tvrdi naš izvor.
Kako saznajemo, druga kandidatkinja, koja je diplomu stekla na fakultetu u Palama, iz bunta zbog izvijesnih rezultata konkursa i sumnje da je direktorkina ćerka unaprijed znala sva pitanja, odbila je da radi testove, što je i predočila komisiji, iako je na intervjuu, koji je bio netom poslije testa, ostvarila maksimalan broj bodova. Ona o tome nije željela da govori za naš portal.
Sve u skladu sa zakonom
U Srednjoškolskom centru “Golub Kureš” ne vide problem i naglašavaju da je sve urađeno u skladu sa zakonom.
“Na konkurs su se u ostavljenom roku prijavila dva kandidata koja su ispunjavala uslove konkursa. Nakon obavljene procedure u skladu sa Pravilnikom u postupku za prijem u radni odnos u srednju školu i načinu bodovanja i kriterijuma za prijem na oglasnoj tabli škole je istaknuta rang lista kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa sa bodovima ostvarenim po svakom kriterijumu pojedinačno i ukupan broj bodova za svakog kandidata. Nakon isteka žalbenog roka škola će sa izabranim kandidatom zaključiti ugovor o radu u kome će biti definisana međusobna prava i obaveze”, ranije su naveli u odgovoru našem portalu u Srednjoškolskom centru “Golub Kureš” koji je potpisala direktorka Milićević.
U Bileći ništa novo
Da se unaprijed zna ko će biti najbolji kandidat na konkursima u Bileći, nije neka novost za predsjednika Skupštine Opštine Bileća Mata Vujovića, pogotovo, dodaje, kada su u pitanju kadrovi SNSD-a. Direktorka Milićević je upravo bila kadar ove stranke.
“Ljudi koji konkurišu na radna mjesta u prosvjeti godinama doživljavaju nepravde po pitanju testiranja za prijem. Samo oni koji su podobni imaju maksimalan broj bodova na testu i intervjuu, koji u suštini i postoje samo zato da bi se mogao regulisati broj bodova kandidatima koji moraju da prođu”, smatra Vujović.
On dodaje da zbog toga većina mladih ljudi koji imaju potrebnu diplomu i ne konkurišu.
“Ono što je najzanimljivije u svemu je da svi mi u Bileći znamo kako je primljena kandidatkinja došla do svoje diplome. To zaista ne želim da komentarišem. Zakon je ono što njima odgovara. U Bileći ima još diplomiranih pedagoga, ali oni se nisu prijavili na ovaj konkurs”, zaključuje Vujović.
Mato Vujović (Foto: Impuls)
Ćuskić: Vlast svjesno izbjegava da reguliše oblast javnog zapošljavanja
Na rezultate konkursa nije bilo žalbi. To i ne čudi, kaže za “Direkt” Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava, jer osobe koje su žrtve javnih konkursa sa unaprijed jasnim ishodom rijetko se odlučuju progovoriti o svojim iskustvima.
“To rade iz straha da možda drugi put neće moći da nađu zaposlenje, ukoliko se za njih pročuje da su problematični i traže pravdu. Sudski procesi za one koji se ipak odluče tražiti pravdu pred zakonom su jako skupi i dugotrajni i najčešće zbog jakog uticaja politike na sudstvo rezultiraju negativnim odlukama po oštećene. Jedini način da se izborimo protiv ovako negativnih pojava u društvu jeste da ohrabrimo građane i građanke koji se sa ovim problemima suočavaju, da o njima progovore i da ih zaštitimo. Takođe, na nama je odgovornost da svakodnevno pozivamo pravosudne i tužilačke institucije da postupaju u skladu sa zakonom i najoštirje kažnjavaju svaki vid korupcije i malverzacija prilikom javnog zapošljavanja”, kaže Ćuskić za naš portal.
Konkursi sa unaprijed odlučenim ishodom realnost su u BiH, kaže ona, a nosioci javnih funkcija i osobe na upravljačkim i direktorskim pozicijama ne biraju sredstva da svom srodniku omoguće poziciju u javnoj ustanovi ili preduzeću.
“Znajući ovo, veliki broj sposobnih, kvalifikovanih kandidata_kinja se uopšte ni ne prijavljuje na raspisane konkurse te time ostavlja prostor nadležnima za manipulaciju i ostvarivanje sopstvene volje. To je nešto što zajedno kao društvo moramo mijenjati. Ne smijemo iz straha ćutati na sve što se oko nas dešava i što dovodi do toga da iz godine u godinu sve veći broj ljudi napušta našu zemlju. Korupcija, nepotizam i druge zloupotrebe zahtijevaju da protiv njih govorimo javno i glasno, jer jedino na taj način možemo omogućiti bolje sutra generacijama koje odrastaju i žive u BiH”, ističe ona i dodaje da nadležni u javnim institucijama vrlo svjesno izbjegavaju regulisanje oblasti javnog zapošljavanja, a naročito potencijalne sukobe interesa te provođenje i bodovanje usmenog intervjua.
“Svakako da se ova oblast može regulisati i zakonima i pravilnicima, ali za ove procese u BiH ne postoji politička volja, jer bi se na taj način direktno suzio prostor za maniupulacije prilikom zapošljavanja”, zaključuje naša sagovornica.
