Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    „Glovo“ se pere od rada na crno i keš isplata

    7. Juna 2025. — 10:00

    Neće da voze smeće jer im nije odobreno poskupljenje od 25 odsto

    6. Juna 2025. — 15:33

    Bolje raditi u opštini, nego u Vladi

    6. Juna 2025. — 14:18

    Srpska platila Serdarovu 58,6 miliona, a inspektor zabranio kopanje rude

    6. Juna 2025. — 13:35
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Evropa se vraća nuklearnoj energiji

    2. Juna 2025. — 12:12

    Uvoz struje u BiH za godinu dana skočio čak 518,2 odsto

    2. Juna 2025. — 09:09

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58

    Profitabilnost solarnih elektrana pala na istorijski minimum

    27. Maja 2025. — 08:13

    ECB osmi put zaredom smanjuje kamate, BiH nijednom

    7. Juna 2025. — 11:54

    Devizne rezerve na kraju aprila povećane na 17,08 milijardi KM

    6. Juna 2025. — 16:30

    Mikrokreditne organizacije zaradile 11 miliona KM

    6. Juna 2025. — 15:57

    Ukupni dug Srpske 6,688 milijardi KM

    5. Juna 2025. — 13:39

    „Eastcode“ povećao vlasništvo u „Veleprehrani“  

    30. Maja 2025. — 10:24

    „Atlantik“ novom milionskom emisijom obveznica vraća stari dug

    28. Maja 2025. — 13:26

    Promet akcijama “Veleprehrane” vrijedan 126.100 KM

    26. Maja 2025. — 14:23

    Oštar pad Vol Strita

    22. Maja 2025. — 11:03

    Tržište automobila u BiH: Cijene skaču, a vozila nema na stanju

    7. Juna 2025. — 14:02

    Vlada FBiH produžila mjeru ‘zaključavanja’ cijena za 65 proizvoda

    2. Juna 2025. — 16:26

    Još jedan proizvod se povlači iz dm prodavnica

    2. Juna 2025. — 13:44

    Čak 77 odsto Crnogoraca odjeću kupovalo preko interneta

    2. Juna 2025. — 10:17

    Ljetovanje iz snova: Sedam noćenja za 100 evra

    7. Juna 2025. — 10:52

    Jedno od omiljenih ljetovališta u Crnoj Gori počinje da naplaćuje ulaz

    6. Juna 2025. — 14:46

    Za četiri mjeseca Banjaluku posjetilo preko 35.000 turista

    6. Juna 2025. — 13:23

    Dubrovnik uveo posebnu zonu oko istorijskog jezgra

    5. Juna 2025. — 14:38

    Rast BDP-a Republike Srpske usporio na 1,5 odsto u prvom kvartalu

    3. Juna 2025. — 16:15

    Evropa se vraća nuklearnoj energiji

    2. Juna 2025. — 12:12

    Uvoz struje u BiH za godinu dana skočio čak 518,2 odsto

    2. Juna 2025. — 09:09

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Ljetovanje iz snova: Sedam noćenja za 100 evra

    7. Juna 2025. — 10:52

    Musk izgubio 34 milijarde dolara u jednom danu

    7. Juna 2025. — 09:02

    Poznata modna kuća zatvara trgovine

    31. Maja 2025. — 09:04

    Amerika ukida novčića od jednog penija jer je proizvodnja preskupa

    23. Maja 2025. — 10:46

    Proizvođač pelena Pampers otpušta 7.000 ljudi

    6. Juna 2025. — 14:03

    Raspoloženje u njemačkoj stanogradnji poboljšano, ali i dalje na niskom nivou

    6. Juna 2025. — 11:50

    Moguće povećanje minimalne satnice u Njemačkoj sve je bliže

    6. Juna 2025. — 08:14

    OECD smanjio prognozu rasta svjetske ekonomije

    5. Juna 2025. — 09:02
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Prioriteti fiskalno rasterećenje i restrikcija javne potrošnje

Prioriteti fiskalno rasterećenje i restrikcija javne potrošnje

capital.bacapital.ba7. Novembra 2014. — 14:03Nema komentara5 minuta čitanja

privredna komora rsBANJALUKA, Među prioritetnim mjerama Ekonomske politike Republike Srpske za narednu godinu trebalo bi da budu donošenje zakona o podsticajima i novog zakona o radu, izmjena Zakona o porezu na dohodak, te restriktivnija politika javne potrošnje, navodi se u Prijedlogu mjera Privredne komore Republike Srpske za ovaj dokument.

Privredna komora predlaže vraćanje neoporezivog dijela dohotka na nivo najniže plate i vraćanje poreza i doprinosa na dohodak na nivo prije izbijanja svjetske ekonomske krize.

Među prijedlozima za Ekonomsku politiku je i izmjena Zakona o porezu na dobit, kojom bi se izvoznici oslobodili plaćanja poreza za izvoz preko 30 odsto od ukupnog prihoda, te izmjena Zakona o porezu na nepokretnosti, koja podrazumijeva jedinstvenu stopu i oslobađanje od plaćanja poreza na nepokretnosti koje služe kao zalihe.

Privrednici predlažu i izmjene Zakona o porezu na dodatnu vrijednost kojima bi se ovaj porez plaćao po naplaćenoj fakturi ili bi se rok plaćanja prolongirao sa 10. na 20. u mjesecu, te uvela diferencirana poreska stopa.

Predložene su i izmjena Zakona o administrativnim taksama, kojima bi se vraćao iznos takse za radnje u postupku indirektnog oporezivanja, te produženje roka važenja Odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određene robe.

U oblasti podrške privredi, poslovna zajednica predlaže donošenje akta o pomoći privrednim subjektima pogođenim poplavama, donošenje zakona o novčanim podsticajima agrarnog i ruralnog razvoja, subvencije iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, te kreiranje registra svih podsticaja.

Privrednici predlažu i uvođenje podsticaja za samozapošljavanje i osnivanje porodičnih preduzeća, povoljnije kredite za osnovna i obrtna sredstva, subvencije na kamate za kredite kojima se finansira priprema izvoza, te trogodišnje oslobađanje od poreza na dohodak i zdravstvenog osiguranja za novozaposlene.

Kada je riječ o mjerama za rješavanje nelikvidnosti privrede i vanbudžetskih fondova, Privredna komora predlaže implementaciju Zakona o jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije i cesije, donošenje Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza, te Zakona o faktoringu i izmjene Zakona o deviznom poslovanju.

Među mjerama za postizanje efikasnije naplate javnih prihoda su zabrana osnivanja novih privrednih društava od strane povezanih vlasnika preduzeća u stečaju, odnosno blokadi.

Privredna komora, između ostalog, ukazuje i na potrebu kreiranja registra parafiskalnih opterećenja, te donošenje izmjena Zakona o poštanskim uslugama, ukidanje komunalne naknade i posebne republičke takse, te rješavanje problema takozvanog vršnog opterećenja.

Reforma radno-pravne i socijalne oblasti trebalo bi da, prema prijedlogu poslovne zajednice, uključi donošenje novog Zakona o radu, izmjenu Zakona o dječijoj zaštiti, te usklađivanje Zakona o radu i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Javna potrošnja trebalo bi da se, prema Prijedlogu Privredne komore, smanji putem reforme javne uprave koja bi podrazumijevala povećanje efikasnosti, efektivnosti i ekonomičnosti u radu, te vezivanje plata za plate u privredi.

Restriktivnom politikom javne potrošnje bili bi smanjeni svi budžetski rashodi, osim podsticaja i kapitalnih investicija i transfera, a potrebno je i restrukturisati javna preduzeća, te stvoriti objedinjen bilans potreba javnog sektora.

Poslovna zajednica predlaže i uključivanje u proceduru imenovanja ministra zaduženog za oblast privrede, te reformu inspekcijskih organa formiranjem jedinstvene inspekcije, kreiranje programa suzbijanja sive ekonomije, reformu rada pravosuđa i obrazovnog sistema.

Predsjednik Privredne komore Borko Đurić rekao je, nakon predstavljanja dokumenta Prijedlog mjera poslovne zajednice za mjere ekonomske politike Republike Srpske za 2015. godinu, da je cilj ovih mjera povećanje privrednog rasta za više od 10 odsto i da se bez radikalnih poteza ne može izaći iz krize.

“Sigurni smo da provođenjem predloženih mjera može da se ostvari ovaj cilj”, rekao je Đurić, navodeći da je Privredna komora otvorena za pojašnjenja u postupku utvrđivanja Ekonomske politike za narednu godinu.

On očekuje da će prilikom konsultacija o formiranju buduće vlade biti prihvaćen i prijedlog Privredne komore u vezi sa imenovanjem ministra nadležnog za oblast privrede.

“Mi ćemo ovaj dokument danas uputiti Vladi kao instituciji, ali nikome pojedinačno dok ne budemo znali ko će nam biti sagovornik po tom pitanju”, rekao je Đurić.

On je podsjetio da su Ekonomskom politikom za ovu godinu bile predviđene stimulativne mjere fiskalne politike, ali da su uvođenjem dodatnih opterećenja zbog poplava neutralisani pozitivni efekti uvođenja neoporezivog dijela dohotka.

Upitan da li su zahtjevi za fiskalno rasterećenje realni s obzirom na stanje javnih finansija, Đurić je odgovorio da se ovim mjerama ne prave zahvatanja iz javne potrošnje, već pospješuje privredni rast i stvara šira osnova za povećanje budžetskog priliva.

“Ako smo i u postojećim uslovima obezbijedili industrijski rast, u poboljšanim uslovima sigurno ćemo povećati zainteresovanost postojećih i potencijalnih budućih investitora”, rekao je Đurić.

Prema njegovim riječima, neporezivi dio dohotka treba da bude na nivou najniže plate, inače on nema smisla.

Govoreći o donošenju novog zakona o radu, Đurić je rekao da on ne ide na štetu bilo koga, već u korist svih. “Moramo pružiti šansu i onima koji ne rade, a moramo i povećati stepen odgovornosti onih koji su imali sreću da se zaposle”, pojasnio je Đurić.

Direktor preduzeća “Destilacija” Teslić Novo Škrebić rekao je da su predložene mjere poslovne zajednice dobronamjerne i da se njima, prije svega, nastoji poboljšati privredni ambijent, čime će se stvoriti i uslovi za budžetske potrošače da žive normalno.

“I dalje smatramo da ima mnogo povlaštenih, mnogo sive ekonomije i rasipništva”, rekao je Škrebić, navodeći da poslovna zajednica generalno nije zadovoljna brojem njenih predloženih mjera koje su do sada ugrađene u ekonomske politke.

Prema njegovim riječima, neoporezivi dio dohotka bio bi od velikog značaja za preduzeća koja su na ivici opstanka. Srna

borko djurić ekonomska politika novo skrebic privredna komora
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakRast profita američkog Diznija
Sljedeći članak RS se na berzi zadužuje još 20 miliona KM

Povezani članci

Capital teme 43 minute čitanja

„Invictus Technology Group“ otpustio 110 radnika

PRIVREDA 03 minute čitanja

Pad izvoza drvne industrije

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

„Glovo“ se pere od rada na crno i keš isplata

7. Juna 2025. — 10:0002 minute čitanja

U demantiju kojim se malo toga demantuje, a većina potvrđuje, španska kompanija je nezadovoljna načinom na koji je njihov rad predstavljen u javnosti, pa im je fokus bio da svoju ulogu svedu na što manji nivo.

Neće da voze smeće jer im nije odobreno poskupljenje od 25 odsto

6. Juna 2025. — 15:33

Bolje raditi u opštini, nego u Vladi

6. Juna 2025. — 14:18

Srpska platila Serdarovu 58,6 miliona, a inspektor zabranio kopanje rude

6. Juna 2025. — 13:35

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti