BANJALUKA, Među prioritetnim mjerama Ekonomske politike Republike Srpske za narednu godinu trebalo bi da budu donošenje zakona o podsticajima i novog zakona o radu, izmjena Zakona o porezu na dohodak, te restriktivnija politika javne potrošnje, navodi se u Prijedlogu mjera Privredne komore Republike Srpske za ovaj dokument.
Privredna komora predlaže vraćanje neoporezivog dijela dohotka na nivo najniže plate i vraćanje poreza i doprinosa na dohodak na nivo prije izbijanja svjetske ekonomske krize.
Među prijedlozima za Ekonomsku politiku je i izmjena Zakona o porezu na dobit, kojom bi se izvoznici oslobodili plaćanja poreza za izvoz preko 30 odsto od ukupnog prihoda, te izmjena Zakona o porezu na nepokretnosti, koja podrazumijeva jedinstvenu stopu i oslobađanje od plaćanja poreza na nepokretnosti koje služe kao zalihe.
Privrednici predlažu i izmjene Zakona o porezu na dodatnu vrijednost kojima bi se ovaj porez plaćao po naplaćenoj fakturi ili bi se rok plaćanja prolongirao sa 10. na 20. u mjesecu, te uvela diferencirana poreska stopa.
Predložene su i izmjena Zakona o administrativnim taksama, kojima bi se vraćao iznos takse za radnje u postupku indirektnog oporezivanja, te produženje roka važenja Odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određene robe.
U oblasti podrške privredi, poslovna zajednica predlaže donošenje akta o pomoći privrednim subjektima pogođenim poplavama, donošenje zakona o novčanim podsticajima agrarnog i ruralnog razvoja, subvencije iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, te kreiranje registra svih podsticaja.
Privrednici predlažu i uvođenje podsticaja za samozapošljavanje i osnivanje porodičnih preduzeća, povoljnije kredite za osnovna i obrtna sredstva, subvencije na kamate za kredite kojima se finansira priprema izvoza, te trogodišnje oslobađanje od poreza na dohodak i zdravstvenog osiguranja za novozaposlene.
Kada je riječ o mjerama za rješavanje nelikvidnosti privrede i vanbudžetskih fondova, Privredna komora predlaže implementaciju Zakona o jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije i cesije, donošenje Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza, te Zakona o faktoringu i izmjene Zakona o deviznom poslovanju.
Među mjerama za postizanje efikasnije naplate javnih prihoda su zabrana osnivanja novih privrednih društava od strane povezanih vlasnika preduzeća u stečaju, odnosno blokadi.
Privredna komora, između ostalog, ukazuje i na potrebu kreiranja registra parafiskalnih opterećenja, te donošenje izmjena Zakona o poštanskim uslugama, ukidanje komunalne naknade i posebne republičke takse, te rješavanje problema takozvanog vršnog opterećenja.
Reforma radno-pravne i socijalne oblasti trebalo bi da, prema prijedlogu poslovne zajednice, uključi donošenje novog Zakona o radu, izmjenu Zakona o dječijoj zaštiti, te usklađivanje Zakona o radu i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Javna potrošnja trebalo bi da se, prema Prijedlogu Privredne komore, smanji putem reforme javne uprave koja bi podrazumijevala povećanje efikasnosti, efektivnosti i ekonomičnosti u radu, te vezivanje plata za plate u privredi.
Restriktivnom politikom javne potrošnje bili bi smanjeni svi budžetski rashodi, osim podsticaja i kapitalnih investicija i transfera, a potrebno je i restrukturisati javna preduzeća, te stvoriti objedinjen bilans potreba javnog sektora.
Poslovna zajednica predlaže i uključivanje u proceduru imenovanja ministra zaduženog za oblast privrede, te reformu inspekcijskih organa formiranjem jedinstvene inspekcije, kreiranje programa suzbijanja sive ekonomije, reformu rada pravosuđa i obrazovnog sistema.
Predsjednik Privredne komore Borko Đurić rekao je, nakon predstavljanja dokumenta Prijedlog mjera poslovne zajednice za mjere ekonomske politike Republike Srpske za 2015. godinu, da je cilj ovih mjera povećanje privrednog rasta za više od 10 odsto i da se bez radikalnih poteza ne može izaći iz krize.
“Sigurni smo da provođenjem predloženih mjera može da se ostvari ovaj cilj”, rekao je Đurić, navodeći da je Privredna komora otvorena za pojašnjenja u postupku utvrđivanja Ekonomske politike za narednu godinu.
On očekuje da će prilikom konsultacija o formiranju buduće vlade biti prihvaćen i prijedlog Privredne komore u vezi sa imenovanjem ministra nadležnog za oblast privrede.
“Mi ćemo ovaj dokument danas uputiti Vladi kao instituciji, ali nikome pojedinačno dok ne budemo znali ko će nam biti sagovornik po tom pitanju”, rekao je Đurić.
On je podsjetio da su Ekonomskom politikom za ovu godinu bile predviđene stimulativne mjere fiskalne politike, ali da su uvođenjem dodatnih opterećenja zbog poplava neutralisani pozitivni efekti uvođenja neoporezivog dijela dohotka.
Upitan da li su zahtjevi za fiskalno rasterećenje realni s obzirom na stanje javnih finansija, Đurić je odgovorio da se ovim mjerama ne prave zahvatanja iz javne potrošnje, već pospješuje privredni rast i stvara šira osnova za povećanje budžetskog priliva.
“Ako smo i u postojećim uslovima obezbijedili industrijski rast, u poboljšanim uslovima sigurno ćemo povećati zainteresovanost postojećih i potencijalnih budućih investitora”, rekao je Đurić.
Prema njegovim riječima, neporezivi dio dohotka treba da bude na nivou najniže plate, inače on nema smisla.
Govoreći o donošenju novog zakona o radu, Đurić je rekao da on ne ide na štetu bilo koga, već u korist svih. “Moramo pružiti šansu i onima koji ne rade, a moramo i povećati stepen odgovornosti onih koji su imali sreću da se zaposle”, pojasnio je Đurić.
Direktor preduzeća “Destilacija” Teslić Novo Škrebić rekao je da su predložene mjere poslovne zajednice dobronamjerne i da se njima, prije svega, nastoji poboljšati privredni ambijent, čime će se stvoriti i uslovi za budžetske potrošače da žive normalno.
“I dalje smatramo da ima mnogo povlaštenih, mnogo sive ekonomije i rasipništva”, rekao je Škrebić, navodeći da poslovna zajednica generalno nije zadovoljna brojem njenih predloženih mjera koje su do sada ugrađene u ekonomske politke.
Prema njegovim riječima, neoporezivi dio dohotka bio bi od velikog značaja za preduzeća koja su na ivici opstanka. Srna