VAŠINGTON, Novi američki predsjednik Barak Obama, koji će danas biti inaugurisan, odmah po stupanju na dužnost biće primoran da se sa svojom administracijom uhvati u koštac sa nezapamćenom ekonomskom krizom u koju je zapala najmoćnija svjetska privreda, povlačeći u recesiju i ostatak svijeta.
Svjestan te činjenice i suočen sa najdužom recesijom u SAD od Drugog svjetskog rata, Obama je prošle sedmice izjavio radnicima u jednoj fabrici u Ohaju da će se američkoj privredi – uprkos čitavom nizu ekonomskih mjera, koje bi trebalo da je izvuku iz krize – stanje najvjerovatnije pogoršati, prije nego što počne da se popravlja.
Pozivajući sve u Americi da budu realisti kada je ekonomska situacija u pitanju, Obama je poručio da se “oporavak neće dogoditi preko noći” i ukazao da bi, čak i uz mjere koje se preduzimaju, stvari mogle da krenu na gore, prije no što se poprave.
U susret inauguraciji, savjetnik novoizabranog predsjednika SAD Dejvid Akselrod najavio je u nedjelju da će prioritet nove administracije biti ekonomija, kao i da će Obama, kada preuzme dužnost, uputiti snažnu poruku bankarima i od njih zatražiti da ponovo počnu da daju kredite preduzećima i porodicama širom SAD, a ne da samo “sjede na novcu koji su dobili od poreskih obveznika”.
Obama je protekli mjesec grozničavo nastojao da dobije podršku Kongresa za svoj novi ekonomski paket pomoći američkoj privredi. Njegovi napori su izgleda urodili plodom, pošto su njegove demokrate u Predstavničkom domu američkog Kongresa objelodanile 825 milijardi dolara vrijedan zakonski projekat mjera ekonomskog stimulansa, koji uglavnom odgovara mjerama koje je predložio budući predsjednik.
Taj zakonski prijedlog koji će, kako je najavljeno, biti razmatran u kongresnom Komitetu za budžet u srijedu, dan pošto Obama položi zakletvu, nadovezaće se na već ogroman budžetski deficit od 1,2 biliona dolara, projektovan za ovu godinu.
U te nove troškove bi bilo uključeno 275 milijardi dolara privremenih poreskih olakšica i 550 milijardi vanrednih troškova u naredne dvije godine, a Obama je već najavio da želi da ubrzo poslije zvaničnog stupanja na dužnost potpiše zakon kojim će se potvrditi njegov stimulacioni paket za pokretanje posrnule američke privrede.
Cilj tih mjera je, prema riječima predsjedavajućeg Predstavničkog doma Nensi Pelosi, spasavanje ili stvaranje četiri miliona radnih mjesta u ekonomiji koja je u recesiji već više od godine. Obama je već ranije pozvao Kongres da brzo dijela, ukoliko ne želi da reskira dalje propadanje ekonomije.
Pelosi je najavila da je to samo “prvi korak” u predlaganju novih mjera u Kongresu u narednih mjesec dana i da bi konačna cifra mogla i da se promjeni.
Prema prijedlogu demokrata, finansijske kompanije, koje su se već okoristile od ranijeg vladinog programa, vrijednog 700 milijardi dolara neće moći da traže povećane poreske olakšice, koje će biti omogućene građevincima i onima najteže pogođenim krizom na tržištu nekretnina.
Prijedlog, takođe, uključuje poreske olakšice za investitore i predviđa stotine miliona dolara investicija u projekte poput rekonstrukcije puteva i mostova, pomoć školama i zdravstvene beneficije za najsiromašnije.
Osim toga, Senat je već izglasao ovlašćenje Obami da potroši 350 milijardi dolara, koliko je ostalo od 700 milijardi dolara vrijednog fonda za spas američkog finansijskog sektora, osnovanog u oktobru.
Akselrod je, međutim, kritikovao način na koji je administracija Džordža Buša potrošila prvih 350 milijardi dolara iz programa za sanaciju finansijskog sektora, napominjući da nije došlo do željenog odmrzavanja kreditnog tržišta i da se ne zna za šta je novac potrošen.
On je još dodao da će Obamina administracija insistirati na trasparentnosti procesa sanacije banaka, kao i da će se posvetiti problemima tržišta nekretnina u SAD, koje je i dovelo do globalne svjetske finansijske krize.
Hipotekarna kriza u SAD je izbila još tokom 2007. godine, a 2008. se prelila preko okeana u većinu država svijeta pretvarajući se u globalnu finansijsku krizu koja je prouzrokovala recesiju najvećih privreda, ukazuju analitičari.
SAD su u novu godinu ušle sa poražavajućim ekonomskim pokazateljima iz prethodne 2008. i pogoršanim prognozama o negativnom privrednom rastu, odnosno padu domaćeg bruto proizvoda (BDP) za 1,5 procenat u 2009.
Ekonomija SAD je lane ostala bez 2,6 miliona radnih mjesta, što je najviše od 1945. godine, a nezaposlenost je skočila na 26-godišnji rekord od 7,2 odsto, pri čemu ekonomisti koje je anketirao Blumberg procjenjuju da će na kraju ove godine ta cifra dostići 8,4 procenta.
Osim toga, povjerioci u SAD su u 2008. zaplenili više od 860.000 kuća, dvostruko više nego u 2007. godini. Pri tome je broj Amerikanaca kojima je propala hipoteka i započela pljenidba nekretnina, zbog nemogućnosti da plate dospjele višestruko narasle rate kredita zbog povećanih kamata, povećan čak za 81 procenat u odnosu na prošlu godinu i popeo se na više od 2,3 miliona.
Ekonomisti firme “Mudis ekonomi” (Moody's Economy) prognoziraju da će se broj zapljenjenih kuća u Americi još povećavati i da će u ovoj godini porasti za još 18 procenata.
Obama i njegov ekonomski tim suočiće se i sa najvećim budžetskim deficitom u istoriji SAD (kada se uzme u obzir njegovo procentualno učešće u BDP-u), ako se izuzme vrijeme američkog građanskog i dva svetska rata, izjavio je Peter Orsag, kojeg je novi predsjednik imenovao na mjesto šefa vladine Kancelarije za budžet.
“Nasljeđujemo užasavajuće fiskalno stanje”, izjavio je Orsag pred senatskim Komitetom za budžet, ocjenjujući da će budžetski deficit u fiskalnoj 2009. godini, koja se završava 30. septembra, vjerovatno premašiti bilion (hiljadu milijardi) dolara, ukoliko se ne preduzmu mjere za ublažavenje ekonomske krize.
Orsag je iznio podatak da je američki budžetski deficit već dostigao rekordne 485,2 milijarde dolara u prvom tromjesečju fiskalne 2009. godine, nadmašivši sumu za čitavu prošlu godinu, jer je administracija koristila novac poreskih obveznika da pomogne finansijskom sistemu, kupujući udjele u bankama.
Za čitavu fiskalnu 2008, koja se završila 30. septembra, deficit je iznosio 454,8 milijardi dolara, saopštilo je američko ministarstvo finansija.
Budući američki predsjednik je nedavno izjavio da niko ne može da predvidi kada će se američka ekonomija oporaviti i naglasio da će 2009. godina biti “vrlo teška”.
On je najavio da će u februaru sazvati”samit poreske odgovornosti”, na kojem će članovi Kongresa i drugih grupa razgovarati o programima pomoći, budžetskom deficitu i otvaranju novih radnih mjesta.
U intervjuu “Vašington postu”, Obama je rekao da će među prioritetima njegove administracije biti nacionalna bezbjednost i otvaranje radnih mjesta, prvenstveno investiranjem u obnovljive, ekološki čiste energetske resurse.
On je, takođe, rekao da će ustanoviti tačne preduslove za plate vodećih izvršnih menadžera, obezbjediti više pozajmica malim preduzećima i da će se postarati za veću transparentnost, kako bi poreski obveznici tačno znali gdje je novac otišao.
Uprkos velikoj ekonomskoj krizi u SAD, očekuje se da će, usljed nezapamćenih bezbjednosnih mjera zbog rekordnog broja od oko dva miliona učesnika tokom petodnevnih inauguracionih svečanosti i same inauguracije, to biti najskuplje “sjedanje u predsjednički tron” u istoriji te zemlje i koštaće poreske obveznike čak 160 miliona dolara, kako su objavila pojedina američka glasila.
Do sada je najmasovnije prisustvo od 1,2 miliona ljudi bilo zabilježeno na svečanostima uoči dolaska u Bijelu kuću predsjednika Lindona Džonsona 1965. godine. Ukupni izdaci na inauguraciji Bila Klintona za predsjednika SAD 1993. godine iznosili su 33 miliona dolara, dok je druga Bušova inauguracija 2005, prema pisanju lista “Vašington tajms”, koštala oko 40 miliona dolara.
Prioritet nove američke administracije biće ekonomija
