BANJALUKA, Vlada Republike Srpske /RS/ utvrdila je danas Prijedlog pravila plasmana sredstava za podršku finansijskom sektoru Investiciono-razvojne banke /IRB/, kojima se utvrđuje cilj, način i namjena plasmana, kao i korisnici, uslovi i procedure, te ostala pitanja od značaja za plasman sredstava za podršku finansijskom sektoru iz fondova kojima upravlja ova finanasijska institucija.
Plasman sredstava za podršku finansijskom sektoru vrši se radi ostvarenja strateških i prioritetnih ciljeva utvrđenih Strategijom IRB i realizacije mjera Vlade na ublažavanju negativnih efekata svjetske ekonomske krize u smislu očuvanja stabilnosti finansijskog sektora u RS, saopšteno je iz Biroa Vlade RS za odnose sa javnošću.
IRB RS, u ime i za račun fondova kojima upravlja, vrši kupovinu i prodaju hartija od vrijednosti, a plasman sredstava vrši se kupovinom hartija od vrijednosti.
Korisnici sredstava za podršku finansijskom sektoru mogu biti komercijalne banke koje imaju važeću dozvolu za rad koju im je izdala Agencija za bankarstvo RS i društva za osiguranje koja imaju važeću dozvolu za rad koju im je izdala Agencija za osiguranje RS.
Predmet kupovine hartija od vrijednosti mogu biti samo hartije od vrijednosti u postupku emisija, iz javne ili privatne ponude, izuzev u slučaju kada se time stiče obaveza preuzimanja u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava.
IRB RS ne može kupovati hartije od vrijednosti od emitenata kod kojih je u posljednjim godišnjim finansijskim izvještajima iskazan gubitak koji nije pokriven.
Ova banka učestvuje u kupovini hartija od vrijednosti iz emisije običnih redovnih akcija samo ako se emitent kroz prospekt i osnivački akt obaveže na sljedeće: ako IRB RS kupuje obične (redovne) akcije emitenta, te time stiče vlasništvo od 10 odsto i više od ukupnog broja akcija s pravom glasa, IRB RS ima pravo na određen broj svojih predstavnika u Nadzornom odboru emitenta, u skladu sa procentom vlasništva, ali ne manje od jednog.
Emitent je u obavezi da izvještava IRB RS u skladu sa Zakonom, aktima o izvještavanju koje su propisale agencije koje vrše nadzor (Agencija za bankarstvo RS i Agencija za osiguranje RS) i Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti.
IRB RS učestvuje u kupovini hartija od vrijednosti iz emisije obveznica koje se emituju radi povećanja dopunskog kapitala komercijalnih banaka samo ako se emitent kroz prospekt obaveže da je minimalna kamatna stopa osam odsto na godišnjem nivou, uz maksimalan rok dospijeća do pet godina, bez grejs perioda, sa polugodišnjim anuitetima.
Vlada RS utvrdila je danas Prijedlog pravila plasmana sredstava za podršku finansijskom sektoru IRB RS u funkciji Skupštine Investiciono-razvojne banke Banjaluka, a na prijedlog Nadzornog odbora ove banke.
6 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Koja sredstva? Već ste sve pokrali.
E davide, davide, pa vidis da ima jos.
2.Petar
–
Nema Petre, nema.IRB kasa je prazna.
Sve su pokrali i upropastili, a sada narod zamajavaju nekim kao strateškim odlukama i prijedlogom plasmana sredstava.
Sinoc je bilo na ATV-u detaljno kako je novac sa racuna posebnih namjena koristen za javnu potrosnju. Bio bih zahvalan ako bi neko te iste informacije u formalnom obliku izlozio na forumu, posto se nije dalo pohvatati sve onako preko TV-a.
Ima para i to više nego dovoljno. Pored love od t-koma tu su zaduženja sa kraja prošle godine od EIB-a i WB-a. Privredno – razvojna komponenta daje IRB-u 670 miliona a oni su plasirarli 530 pa povrat itd. Na raspolaganju imaju preko 200 miliona.
Ova pravila su napravljena da se omogući spašavanje Bobar i Balkan banke koje su već odavno trebale bankrotirati.
… a mene i dalje interesuje koliko novca sa racuna posebnih namjena je otislo u javnu potrosnju? Preciznije receno, kada, za koju svrhu, u kojem iznosu i da li postoji obaveza vracanja tog novca? I jos bitnija stvar, da li postoji pravna utemeljenost takvog samoinicijativnog trosenja sredstava sa datog racuna, bez odluka Narodne skupstine?