Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do kraja avgusta ove godine u našu zemlju iz inostranstva stizale su razne životinje, od goveda, svinja, ovaca i koza, kao i peradi, do konja, magaraca, mula i mazgi. Ukupna vrijednost uvezenih životinja za osam mjeseci ove godine iznosila je 69,495 miliona maraka, a u istom periodu lani 62,503 miliona KM.
Na goveda je ove godine otišlo 45,439 miliona KM, deset miliona više u odnosu na lani, a životinje su stizale iz Srbije, Hrvatske, Mađarske, Holandije i mnogih drugih zemalja. Svinje iz inostranstva BiH je ove godine platila 9,089 miliona KM, a novac je otišao u Dansku, Njemačku, Mađarsku, Holandiju i Francusku.
Domaći uvoznici su za oko 65.000 KM u proteklih osam mjeseci uvezli i konje, magarce, mazge i mule i to ponajviše iz Hrvatske i Srbije.
Za osam mjeseci u BiH je stiglo mesa i ostalih klaoničkih proizvoda u vrijednosti većoj od 381 milion maraka, dok je u istom periodu lani ta suma iznosila skoro 373 miliona.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković za “Glas” ističe da se najviše uvozi muška telad za tov, jer je na domaćem tržištu nema dovoljno.
“Svi koji se bave tovom prinuđeni su da uvoze, dok se istovremeno uvozi i velika količina stoke za klanje, što je uništilo domaću proizvodnju. Prije desetak godina imali smo oko 30 odsto učešća u proizvodnji mesa za potrebe BiH, a sada smo spali ispod 15 odsto“, kaže Marinković.
On dodaje da se na većini domaćih farmi uzgaja tip goveda čija telad nisu pogodna za tov i navodi da nema dovoljno farmi za proizvodnju teladi za klanje.
“Ovo opravdava uvoz žive stoke, ali ako bismo u budućnosti razvijali vlastitu proizvodnju i ne bi bilo prekomjernog uvoza, mogli bismo povećavati uzgoj stoke za klanje i tako bismo zatvorili ovaj ciklus“, rekao je Marinković.
Prema njegovim riječima, prekomjerni uvoz mesa prelazi granicu razuma i ekonomske opravdanosti za državu, gušeći domaću poljoprivrednu proizvodnju.
On dodaje da je na domaćem tržištu trenutna cijena žive vage bikova oko osam maraka po kilogramu, dok je cijena tovljenika i prasadi ispod praga rentabilnosti. Cijena prasadi se kreće oko 5,5 KM, a tovne svinje od 3,5 do četiri marke, što, imajući u vidu poskupljenje kukuruza i ječma, dovodi proizvođače na ivicu egzistencije.
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u RS Mišo Maljčić ističe da je uvoz polutki i svinjskog mesa glavni razlog smanjenja uzgoja svinja te da ih ove godine ima manje nego lani.
“Klanje je generalno smanjeno, između ostalog i zbog nedostatka radne snage. Farmeri smanjuju uzgoj svinja jer je teško prodati ih, utove ih, a kasnije niko neće da kupi. Cijene su dosta niže ove godine, a sezona je podbacila. Čitavog ljeta nije bilo većeg interesovanja za svinje“, kaže Maljčić.
Koliko je situacija u domaćoj poljoprivredi teška, pokazuje podatak UIO da su proizvođači iz BiH na ino-tržište za osam mjeseci izvezli životinje vrijedne jedva 4,176 miliona KM. Stranim kupcima uspjeli su prodati najviše goveda i peradi, dok izvoza svinja, koza i ovaca uopšte nije ni bilo.