BANJALUKA, U RS bi iduće godine mogao da bude osnovan prvi dobrovoljni penzijski fond i to u državnom vlasništvu, jer je interes za njegovo formiranje iskazalo Društvo za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom (PREF) RS.
Iako su prošle dvije i po godine od usvajanja Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima, ozbiljnijeg pokušaja investitora da krenu u tom pravcu do sada nije bilo, iako je taj dodatni vid štednje za treće životno doba odavno praksa ne samo u razvijenim zemljama, već i okruženju.
Led bi moglo da probije Društvo za upravljanje PREF-om, koje je nedavno dobilo zeleno svjetlo Vlade RS da analizira opravdanost osnivanja takvog fonda, čime bi bio otvoren takozvani treći stub reforme penzijskog sistema.
Darko Lakić, direktor društva koje upravlja akcijama Fonda PIO RS iz procesa privatizacije, kazao je da će u iduća dva mjeseca kroz istraživanje tržišta razgovarati s regulatorom, sindikatima, poslodavcima, bankama, te provjeriti iskustva društava za upravljanje penzijskim fondovima iz zemalja okruženja.
On smatra da postoje određeni preduslovi za osnivanje dobrovoljnog penzijskog fonda u RS.
“Naravno, bilo bi potrebno dodatno kapitalno i kadrovski osnažiti društvo za upravljanje zbog uspostavljanja informacionog sistema kako bi svi osiguranici preko Interneta mogli provjeriti lični račun, zatim, uspostaviti marketing za kojim mi trenutno nemamo potrebe i slično. Ali, ukoliko se analizom pokaže opravdanost osnivanja i ako dobijemo podršku od Vlade RS, mislim da u roku od godinu dana možemo dobiti sve neophodne dozvole i biti spremni da krenemo s radom, odnosno s primanjem uplata i upravljanjem dobrovoljnim penzijskim fondom”, kazao je Lakić.
Imajući u vidu da je Društvo za upravljanje PREF-om entitetska institucija u vlasništvu Fonda PIO RS, Lakić smatra da će za veći interes građana da štede kroz ulaganje u državni dobrovoljni penzijski fond ključno biti uspostaviti povjerenje.
“To je proces koji će trajati godinama, ali nakon što određen broj građana krene da uplaćuje doprinose i dobija izvještaje kolika je vrijednost njihovog ulaganja, uspostaviće se to povjerenje”, uvjeren je Lakić.
Pored toga, smatra potrebnim da se paralelno s osnivanjem dobrovoljnih penzijskih fondova radi na edukaciji stanovništva u vezi s neophodnošću da se u toku radnog vijeka štedi kako bi se u starosti osigurali dodatni prihodi osim penzije iz prvog stuba, odnosno postojećeg Fonda PIO.
U Agenciji za osiguranje RS, regulatoru tržišta dobrovoljnih penzijskih fondova, ocjenjuju potrebnim da se PREF pripremi za osnivanje fonda i situaciju na tržištu “pomjeri sa mrtve tačke”. Ocjenjuju da je dosadašnja nezainteresovanost investitora uglavnom posljedica toga što se usvajanje zakonodavnog okvira u RS podudarilo sa svjetskom finansijskom krizom.
“Mislim da na tržištu RS ima prostora za dva do tri dobrovoljna penzijska fonda i vjerovatno da će se u najboljoj poziciji naći oni koji počnu prvi”, kaže Božana Šljivar, direktor Agencije za osiguranje RS.
Ona smatra da Vlada RS u cilju podsticanja trećeg penzijskog stuba treba da razmotri dodatne poreske olakšice kako bi se poslodavci stimulisali da učlane zaposlene u te fondove. Zakon trenutno predviđa umanjenje poreske osnovice za iznos uplaćenog penzijskog doprinosa za dobrovoljno penzijsko osiguranje do 1.200 KM godišnje.
Dobrovoljni penzijski fondovi namijenjeni su postojećim i budućim radnicima, ali i nezaposlenim osobama, poput poljoprivrednika i domaćica, koji bi kroz ulaganje u te fondove štedjeli novac za penzionerske dane. Ti fondovi prikupljeni novac ulažu u niskorizične hartije od vrijednosti, bankarske depozite i nekretnine, i na taj način ostvaruju prinos za svoje članove. Građani novac iz dobrovoljnih penzijskih fondova mogu povući najranije sa 53 godine izuzev u slučaju vanrednih troškova liječenja ili trajne nesposobnosti za rad.
Iskustva u okruženju
U zemljama u okruženju već odavno posluju dobrovoljni penzijski fondovi. U Srbiji posluje šest društava koji upravljaju imovinom osam penzijskih fondova. Četiri godine otkako je osnovan prvi dobrovoljni penzijski fond preko 170.000 građana uplaćuje doprinose u dobrovoljne fondove, a ukupna imovina penzijskih fondova u Srbiji iznosi preko 110 miliona evra.
U Hrvatskoj posluju četiri obavezna penzijska fonda i šest dobrovoljnih penzijskih fondova u kojima čak 1,7 miliona građana uplaćuje doprinose. Ukupna imovina obaveznih penzijskih fondova u Hrvatskoj je preko pet milijardi evra, a dobrovoljnih fondova više od 250 miliona evra. Nezavisne novine
PREF planira da probije led
