BEOGRAD, Demokratska stranka Srbije predložila je danas niz mjera kako bi se ograničile zarade koje poslovne banke visokim kamatama i provizijama ostvaruju na srpskom tržištu.
Predsednik DS Dragan Đilas je, otvarajući okrugli sto “Prijedlog mjera za zaštitu bankarskih klijenata”, rekao da ta stranka neće mjere koje predlaže formulisati kao prijedlog zakona, već će pokušati da u parlamentu uz pomoć predsjednika Skupštine Srbije inicira formiranje radne grupe koja bi definisala zakonodavni okvir.
“Imamo samo jedan interes, a to je da Skupština Srbije sa što većim brojem glasova, u što skorijoj budućnosti, usvoji ovaj zakon i da konačno počnemo da kao društvo po nekim temama ostvarujemo konsenzus”, rekao je Đilas.
On je uvjeren da je ovo tema oko koje je moguće napraviti konsenzus političke javnosti, odnosno opozicionih i vladajućih stranaka.
“Naša ideja, iako smo mi stranka socijaldemokratske orijentacije, nije ideja nacionalizacije već uređeno tržište i regulativa koja postoji i kod nekih naših susjeda. Ne može sve da se prepusti tržištu posebno kad na tržištu postoji monopolizacija”, rekao je Đilas.
DS, između ostalog, predlaže da se uvede obaveza da se koristi srednji kurs NBS prilikom obračuna rate za kredit, da se usluga bankomata druge banke ograniči na 0,1 odsto iznosa, odnosno na maksimalni iznos od sto dinara, da se zarada banaka na transferima ograniči na 0,2 odsto od iznosa, odnosno na maksimalni iznos od sto dinara.
Među mjerama kojima bi se ograničile provizije i naknade banaka, DS predlaže ograničavanje razlike kupovnog i prodajnog kursa u odnosu na srednji kurs NBS na jedan odsto, zatim ukidanje takse za prijevremenu otplatu kredita, ukidanje naknade troškova za obradu kredita, ograničavanje naknade za podnošenje zahteva banci na 100 dinara.
DS, takođe, predlaže i neke sistemske mjere, kao što su zakonska obaveza banke da retroaktivno vrate sredstva građanima i privredi po osnovu nezakonitog povećanja fiksnog dijela kamatne stope, ukidanje programa subvencionisanja kamatnih stopa, uvođenje penala za poslovne banke koje sredstva drže kod NBS umjesto da ih plasiraju privredi i građanima, osnivanje kancelarije NBS za besplatno savjetovanje građana.
Ograničenja koja se predlažu, kako ističe DS, moraju biti formulisana u formi zakona, a ne kao preporuke NBS, kako bi bila obavezujuća za banke i druge finansijske institucije. (Tanjug)