Prave vino bez ijednog grozda

HELSINKI,  Ono što je mnogima u većem dijelu Evrope nevjerovatno, u Finskoj je sasvim normalno. Naime, stanovnici malog finskog ostrva smještenog u blizini Arktika prave vino bez ijednog grozda.
Ovo finsko ostrvo poznato je po proizvodnji piva i haringi,  a stanovnici su postavili sebi neobično pitanje – da li se može napraviti vino bez grožđa.
“Naravno da može”, spremno odgovara Ingmar Erikson (72), upravnik voćnjaka Tjudoe u autonomnoj finskoj provinciji Alandu, gdje se vino pravi od jabuka i služi uz odreske od noja.
On nije jedini koji dijeli ovakvo mišljenje. Od najjužnije finske obale pa do granice sa Arktikom postoji 40 proizvođača vina koji prave crveno, bijelo i crno vino bez ijednog grozda.
“Fermentacija i proces proizvodnje je isti kao i kod fermentacije grožđa”, objašnjava Eriskon pokazujući na ogromne bačve u svom ambaru smještenom na ivici voćnjaka s jabukama i gdje se godišnje proizvede 30.000 litara vina od jabuka.
Aroma njegovog poluslatkog bijelog vina bez ikakve greške govori da je napravljeno od jabuka mada je mnogo elegantnijeg i kiselkastog okusa od soka od jabuka.
“U Finskoj, gdje vlada monopol državne kompanije za proizvodnju alkoholnih pića Alko i koja striktno nadzire proizvodnju i prodaju svog alkohola, do 1995. godine bilo je zabranjeno farmama da prodaju svoja alkoholna pića. Od tada farmerima je dozvoljeno da proizvode i prodaju svoja pića”, kazao je Erikson i dodao da su ljudi oduvijek tajno proizvodili vino i ostala alkoholna pića.
Erikson je kazao da to nije radio i tvrdi da rijetko pije.
“Za biznis je loše da ga proizvodite i pijete”, objašnjava vremešni Finac dok se naslanja na sjajnu bačvu za destilovanje gdje takođe proizvodi alkoholno piće od jabuka koje podsjeća na kalvados, poznato francusko piće.
Iako samo piće koje se proizvodi u sjevernoj Francuskoj može nositi ovo ime Erikson naglašava da su mu sami Francuzi rekli da je njegov kalvados bolji od francuskog.
“Naš kalvados ostavljamo da stoji osam godina i to samo u hrastovim bačvama proizvedenim u Normandiji”, kazao je Erikson.
Ipak, pojedini eksperti postavljaju pitanje da li se ovo vino uopšte može nazvati vinom.
“Možemo pokušati nazvati vinom sve što se može dovesti u stanje vrenja”, objašnjava Peka Nuiki, ekspert za vino i direktor izdavačke kuće Fajn Magazins, koji objavljuje magazine i časopise o vinu i šampanjcima.
On se prisjetio da je njegov otac pokušavao praviti vino u sauni.
“Ipak, nigdje na svijetu, osim u Finksoj, to se piće ne bi moglo nazvati vinom”, kazao je Nuiki.
Ova vina su daleko kvalitetnija od uvoznih zaslađenih vina ili estonskih vina koja se uglavnom prave miješanjem sokova sa alkoholom.
Nuiki kaže da se finska vina odlično uklapaju uz različita jela. Ona se mogu piti uz evropska i svjetska jela kao i ostala vina.
“Ali tu još visi u vazduhu pitanje da li je to vino ili nešto drugo”, dodaje iskusni stručnjak.
Predstavnici mnogih malih finskih vinarija kažu da se njihovi prozvodi ne shvataju ozbiljno jer Finska nema imidž proizvođača vina i vjerovatno zbog toga što se u njoj ne može uzgajati grožđe.
“To je promjena koju ljudi moraju napraviti u njihovom mozgu. Morate imati otvoreni duh kada probate naše vino”, objašnjava Eija Roeni, čija familija od 1995. godine proizvodi kupine i ostalo bobičasto voće od kojeg pravi vino u centralnoj Finskoj.
“Ukoliko očekujete okus crnog grožđa dok pijete naše vino, onda ga sigurno nećete naći. Ali, ukoliko pristupite ispijanju čaše s našim vinom u kojem očekujute okus nekog bobičastog voća, onda bolje cijenite ono što pijete”, kazala je ona.
Roeni na svojoj farmi ne proizvodi samo ovakvko vino, ona pravi vina od jabuka, biljke ravena i crvenih kupina.Nezavisne novine