TOKIO, Nova Vlada Japana, koju predvodi premijer Šinzo Abe, na dobrom je putu da „puca sebi u nogu“. U nastojanju da pospješe ekonomski rast, japanske vlasti će, možda, uskoro ukinuti mjeru koja je do sada bila djelotvorna – riječ je o niskim kamatnim stopama na državne dugove i privatne pozajmice. Ukoliko se to dogodi, situacija u Japanu će se vjerovatno pogoršati i prije isteka mandata aktuelnog premijera.
Visina kamatne stope na vladine obveznice, s rokom dospeća od deset godina, trenutno je niža od jedan odsto, što je najniža stopa u svijetu, i to uprkos nagomilanom javnom dugu i velikom godišnjem budžetskom deficitu. Ilustracije radi, državni dug dostigao je 230 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je znatno više u poređenju sa Grčkom (175 odsto BDP-a) i gotovo dvostruko više nego u Italiji (125 odsto BDP-a). Budžetski deficit na godišnjem nivou kreće se oko deset odsto BDP-a, što premašuje vrijednosti tog pokazatelja u svim zemljama evrozone. Imajući u vidu činjenicu da se smanjuje nominalna vrijednost BDP-a, predviđa se dalji rast godišnjeg deficita.
Vlada u Tokiju bi mogla da nastavi da primjenjuje politiku niskih kamatnih stopa jer cijene domaćih proizvoda padaju već više od deceniju, dok jen jača u odnosu na druge valute. Ali, postoji mogućnost da se dogodi i zaokret. Abe je uputio zahtjev Banci Japana da usvoji strategiju kvantitativnih olakšica, što će izazvati inflaciju od dva do tri odsto i oslabiti nacionalnu valutu. Istovremeno, najavio je da će uskoro imenovati novog guvernera i dva njegova zamjenika koji će, kako se očekuje, biti duboko posvećeni tom zadatku. Tržišta kapitala su ozbiljno shvatila premijerovu strategiju, na šta ukazuje i podatak da je vrijednost jena u januaru smanjena za više od sedam odsto u odnosu na američki dolar. Uzimajući u obzir činjenicu da će evro nastaviti da raste prema dolaru, realno je očekivati da će pad jena u odnosu na zajedničku EU valutu biti još drastičniji. Slabljenje jena znači i veće troškove izvoza, što neminovno vodi ka povećanju stope inflacije.
Nova, agresivna, politika Nacionalne banke, koja se odnosi na prekomjerno štampanje novca, mogla bi da izazove rast cijena i to znatno brže nego što želi premijer Abe. Direktna posljedica takve prakse biće povećanje budžetskog deficita i rast stope zaduženosti, pa prijeti opasnost da vlada dođe u iskušenje da pribjegne metodi „brze inflacije“ kako bi smanjila realne vrijednosti državnog duga. Strah od te strategije mogao bi da podstakne investitore da zatraže uvođenje još viših kamatnih stopa. Kombinacija „eksplozivne“ zaduženosti i podizanja nivoa kamatnih stopa pravi je recept za ekonomsku katastrofu.
Guverner Banke Japana Masaki Širakava, koji ima besprijekornu reputaciju i čiji mandat ističe u aprilu, sumirao je situaciju pribjegavajući svojoj prepoznatljivoj uzdržanosti, ističući da „dugoročno gledano vrijednost kamatnih stopa može da budu znatno uvećana, što će negativno uticati na ekonomiju“. Čak i u slučaju da ne bude povećana inflatorna stopa i da jen ne oslabi, sve ukazuje na rast kamatnih stopa. Japanska vlada do sada je bila u stanju da prodaje svoje obveznice domaćim kupcima zbog visoke stope štednje, ali i tome se bliži kraj, jer domaćinstva imaju sve veće izdatke. Planovi premijera Abea, koji se temelje na davanju kvantitativnih olakšica, sadrže jedan ispravan element – načelo da Japan mora da se izbavi iz deflatorne zamke i doživi snažan ekonomski rast. Ipak, praksa koju on zagovara neće voditi ka ostvarenju takvog cilja.
(Martin Feldštajn, profesor ekonomije na Univerzitetu Harvard , Project Syndicate 2013./ Danas)
