SARAJEVO, Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić i šef Misije MMF-a u BiH Kostas Hristou saopštili su danas da su Fiskalni savjet BiH i MMF postigli sporazum na nivou osoblja i time okončali prvi pregled po stendbaj-aranžmanu.
Oni su na konferenciji za novinare nakon završetka višednevnih pregovora najavili da slijedi ispunjavanje preuzetih obaveza nakon čega će se steći uslovi da odbor izvršnih direktora MMF-a odobri odluku o prvom pregledu, što je preduslov za dobijanje druge tranše od oko 95 miliona evra.
Da bi ovo bilo postignuto i izvještaj Odbora izvršnih direktora MMF-a bio pozitivan, prema Špirićevim riječima, potrebno je da različiti nivoi vlasti u BiH provedu prethodne mjere među kojima su i usvajanje budžeta na svim nivoima vlasti sa pratećom legislativom, da Federacija BiH usvoji zakone na entitetskom nivou i socijalnim davanjima, te usvajanje okvirnog zakona o pripremi prelaska sa sistema baziranih na pravima na sistem baziran na potrebama za socijalnim davanjima, kako bi bila obuzdana javna potrošnja na projektovani nivo.
Špirić je istakao da se nije riječ o popularnim mjerama i da će BiH trebati tehnička pomoć MMF-a i Svjetske banke.
On je naveo da je u pregovorima izvršena detaljna procjena makroekonomske situacije i ispunjavanju preuzetih obaveza iz pisma namjere od 30. septembra, procjena relevantnih pokazatelja do kraja godine i analizirane korektivne mjere.
“Što se tiče konsolidovanog fiskalnog cilja za ovu godinu neznatno smo odstupili od planiranog
deficita od 4,6 odsto na nivo od 5,25 odsto zbog objektivnih okolnosti. Slično smo usaglasili prilagođavanje na konsolidovani deficiti na 4,5 odsto za 2010. godinu u odnosu na raniju projekciju od četiri odsto” – naveo je Špirić i istakao da su institucije vlasti i Savjet ministara BiH ispunili sve obaveze iz prvog pisma namjera.
Naglašavajući da nalazi ovog pregleda nedvosmisleno upućuju na zaključak da je finansijski sistem BiH sačuvao stabilnost, za šta definitivno zahvalnost dugujemo uspješnom aranžmanu sa MMF-om, Špirić je rekao da uspješan završetak ovog prvog pregleda šalje signal Svjetskoj banci na pojačano praćenje finansiranja projekata u
BiH, vezano i za konsolidaciju budžeta.
“Imamo najavu iz Evropske komisije da postoji mogućnost i da IPA fondovi budu posvećeni konsolidaciji budžeta” – najavio je Špirić.
Šef Misije MMF-a u BiH Kostas Hristou rekao je da je, što se tiče ovog pregleda, obezbijeđen jak paket strukturalnih fiskalnih reformi koji treba da bude pokrenut prije nego što se dođe pred Odbor izvršnih direktora MMF-a.
“U okviru niza reformi koje vlasti moraju da pokrenu jeste poboljšanje određivanja cilja socijalnih davanja u smislu da ona idu zaista onima kojima su najpotrebnija. To isto važi i kad je riječ o penzionom fondu. Želimo biti sigurni da će isplata penzija iz penzionog fonda biti nastavljena” – pojasnio je Hristou.
On je najavio da će, ukoliko vlasti BiH do kraja godine završe preuzete obaveze, Odbor izvršnih direktora, razmatriti mjere iz prvog preglede sredinom januara i poručio da je sada zaista sve na vlastima BiH.
Hristou je naglasio da su troškovi administracije i javnih davanja u BiH zaista visoki, podsjetivši da su vlasti BiH preuzele obavezu da smanje troškove administracije, odnosno plata i davanja za narednu godinu.
“Kad je riječ o socijalnim davanjima, naš cilj nije da smanjimo ta davanja za siromašne. Cilj je da ti transferi budu upućeni onima kojima su potrebni, odnosno da budu bolje upućivani. Isto važi za penzioni sistem. Do sada je cilj bio da bude smanjena ukupna potrošnja za socijalna davanja. To može biti urađeno na različite
načine. Ubuduće će cilj biti bolje usmjeravanje socijalnih davanja prema ljudima koji su najsiromašnija, a onima kojima to nije potrebno njihova će se davanja morati da prilagode na odgovarajući način” – pojasnio je Hristou.
Podsjećajući da je prva tranša u oba entiteta otišla na finansiranje budžetskih operacija, Hristou je rekao da je jedan od glavnih ciljeva ovog aranžmana smanjenje potrošnje u administraciji i na transfere da bi preostalo dovoljno sredstava za kapitalne investicije.
“Kad je riječ o sposobnosti vraćanja duga sve zavisi od politika koje će biti provođene u budućem periodu. Postoji jaka obaveza BiH u ovom trogodišnjem programu da se mudro postupa i da se stvore prduslovi za povećanje ekonomskog rasta, dolaska novih stranih investicija i mi ne vidimo da bi tu moglo da bude problema” –
zaključio je Hristou.