BANJALUKA, Postbanka a.d. Banja Luka, na čijem osnivanju radimo, u skladu sa Zakonom o bankama RS, trebala bi biti univerzalna banka, koja će pored pružanja bankarskih usluga stanovništvu, biti podrška razvoju srednjih i malih preduzeća, kao i podsticanju investicionih ulaganja u privredu Srpske, kaže Jasminka Krivokuća.
– Projekat Postbanke zamišljen je kao osnivanje finansijske institucije, gdje će “Pošte Srpske” učestvovati s najmanje 51 odsto osnivačkog uloga, a nakon što je Skupština akcionara usvojila Elaborat o njenom osnivanju, stvoreni su uslovi za prikupljanje ostataka osnivačkog kapitala – kaže Krivokuća, te dodaje da je tačan datum otvaranja banke nemoguće precizirati, zbog zakonske procedure.
Smatrate li da još jedna banka ima mjesto na tržištu RS, gdje vladaju velike internacionalne grupacije?
Način na koji je zamišljena, govori da ovakva banka ima mjesto na bankarskom tržištu RS. “Pošte” već sada obavljaju jedan dio poslova koji će biti u nadležnosti Postbanke, i njenim osnivanjem će zaokružiti poslovni tokovi. Postoji opravdanost osnivanja takve banke, kao domaće bankarske institucije, koja osigurava akumulaciju kapitala u zemlji i sprečava njegov odliv izvan granica RS.
Koje bi bile prednosti Postbanke u odnosu na privatne, komercijalne banke?
Osnovna prednost jeste raširena infrastrukturna mreža, budući da će Postbanka biti dostupna svugdje gdje postoji šalter pošte, čije će resurse koristiti, čime neće biti dodatno opterećena velikim brojem zaposlenih i ulaganja u bankarsku mrežu. Postbanka imaće mogućnost plasiranja sredstava u razvojne projekte po najpovoljnijim uslovima.
Kakva je trenutna finansijska situacija u “Poštama Srpske”?
I nakon jula 2007. godine, kada su prestale obaveze Telekoma Srpske prema preduzeću, “Pošte” su uspjele da održe stabilno poslovanje. Međutim, suočavamo se s ogromnim problemom nepoštovanja Zakona o poštama, zbog čega će nam biti potrebna podrška resornog ministarstva. Svjedoci smo rada dostavljača, paralelnih poštara, u raznim firmama, koji dostavljaju svoje pošiljke, mimo zakonom utvrđene institucije, čime direktno krše Zakon o pošti u domenu rezervisanih poštanskih usluga. Postoji i mogućnost da Vlada RS rebalansom budžeta izdvoji za “Pošte” nepovratna sredstva, budući da je Zakonom uređeno tretiranje neprofitabilnih jedinica poštanske mreže, a u cilju dostupnosti poštanskih usluga na cijelom području.
<
strong>Prošle godine ste se riješili velikog broja viška radnika putem stimulativnih otpremnina. Da li je sadašnji broj radnika adekvatan i hoće li biti novih otpuštanja i prijema?
U 2007. godini je 179 zaposlenih napustilo preduzeće po osnovu stimulativnih otpremnina. Dakle, otpuštanja radnika nije bilo, niti će biti. U zavisnosti od potreba i budućeg razvoja, radnici neće ostati bez radnog mjesta, već se razmatraju mogućnosti organizovanja zasebne servisne podrške čiji bi zaposleni bili radnici “Pošta Srpske”. Ovakvo organizovanje doprinijeće daleko fleksibilnijem poslovanju dijelova preduzeća koji nisu uključeni direktno u osnovnu djelatnost “Pošta”.
Može li poštanski saobraćaj da se izbori na tržištu u kojem vladaju savremene tehnike komunikacija?
Sve savremene tehnike vrše prenos glasa, teksta ili slično, ali ostaje potreba da se prenose stvari ili predmeti u fizičkom obliku. Iz svih iskustava razvijenih zemalja se vidi da, uprkos razvoju sve modernijih vidova komunikacije, uporedo s njima raste i broj transakcija u papirnom obliku. Osim toga, kupovina preko Interneta jeste značajan generator rasta broja pošiljaka. Prenos vrše i veliki privatni operateri, ali njihova mreža nije takva, niti imaju zakonsku obavezu da dođu do svakog stanovnika.
Personalizovana marka
Potražnja za personalizovanom poštanska marka (PPM), kaže Krivokuća, ispunila je sva naša očekivanja. Nekoliko klijenata već je pustilo u opticaj svoj ličnu marku, a narudžbe za nabavku iste svakim danom sve više rastu. Klijenti su ovaj komunikacije prepoznali kao izvanrednu marketinšku aktivnost i promociju svojih preduzeća.Fokus