Poslanici vlasti nezainteresovani za “Prointerov zakon”

BANJALUKA – Inicijativa za usvajanje “Prointerovog zakona”, kojim se traži da se banke silom natjeraju na otvaranje računa firmama na “crnoj listi”, po svemu sudeći, neće dobiti potrebnu većinu.

To se vidjelo na jutrošnjoj raspravi na kojoj se za riječ nije javio doslovno nijedan narodni poslanik iz vladajućeg bloka, ostavljajući raspravu opozicionarima koji su ponavljali da su “šokirani informacijom da se Prointer žali na državu”.

Oni su vrijeme iskoristili da napadnu nakaradni nacrt Zakona o unutrašnjem platnom prometu RS, oduševljeni tačkom dnevnog reda na kojoj su bez prekida mogli da raspravljaju o bivšoj omiljenoj kompaniji aktuelne vlasti.

Za raspravu se vjerovatno ne bi javila ni ministarka Zora Vidović da nije morala zvanično da najavi da se radi na novom Zakonu o unutrašnjem platnom prometu uz obrazloženje da ga je potrebno modernizovati i uskladiti sa evropskim standardima.

Osim toga, Vlada RS se u svom mišljenju, čije su dijelove poslanici čitali, ogradila od ove inicijative, iz čega je jasno da ove izmjene gotovo sigurno neće ući u zakon.

Računi na silu

Radi se o inicijativi za izmjene i dopune Zakona o unutrašnjem platnom prometu RS predatoj u novembru prošle godine nakon serije sankcija uvedenih fizičkim i pravnim licima označenim kao mreža podrške predsjedniku RS Miloradu Dodiku i članovima njegove porodice, popularno nazvana još i “Prointerov zakon“.

Hoće li banke morati otvoriti račune firmama sa „crne liste“?

Nacrt ovog zakona predviđa da se banke natjeraju da otvore račune firmama i pojedincima kojim su, bez sudske presude i zvaničnog naloga nadležnih tijela, uskratile svoje usluge zbog takozvanog “reputacionog rizika”.

U pitanju su firme “Prointer”, “Infinity International”, “Kaldera”, “K-2 Audio Company”, “Sirius 2010”, koje su uvrštene na listu OFAC-a, odnosno Kancelarije za kontrolu imovine stranaca američkog Ministarstva trezora, kao i o onima koje su nastale nakon što su ovim firmama banke pogasile račune.

Vidovićeva je u dvije minute koliko je govorila, spomenula samo to da se mora riješiti pitanje zatvaranja računa pojedinaca koji su onemogućeni da primaju platu i najavila usvajanje novog zakona, dok firme nije ni spomenula. Najavila je usvajanje novog zakona i iznijela rezerve prema odredbama inicijative.

“Radimo novi Zakon o platnom prometu koji mora biti sveobuhvatan i mora se približiti evropskim standardima. Izrazili smo rezerve prema inicijativi. Posebna pažnja se mora obratiti na to da se po zakonu ne mogu zatvarati osnovni računi lica koja tim putem primaju platu. To će posebno biti tretirano u novom zakonu. Rezervu smo izrazili i na odredbu o tome da Agencija za bankarstvo preuzme obaveze utvrđivanja rizika, što nije moguće, jer je ona kontrolni organ rada banaka“, kazala je Vidović i dodala da je u proteklom periodu Agencija za bankarstvo utvrdila neke kazne i da su ih banke platile.

I bogati plaču

Inače, raspravu je otvorio direktor kompanije “Invictus Technology Group” Bojan Vujić, ovog puta u ulozi predsjednika inicijativnog odbora, koji je rekao da su za podnošenje prikupili 9.000 potpisa radnika ovih kompanija i članova njihovih porodica, kao i dijela građana.

“Pojedinci u bankama, uz podršku regulatora oduzeli su nam pravo da radimo ukidanjem računa i gašenjem kompanija. Takva samovolja je kriva za prestanak rada naše grupacije, gubljenje poslova i odlazak stručnjaka u inostranstvo. Radnici su pokušali sami da stanu na noge i nastave da rade, ali su im banke opet to uskratile. To je institucionalna nepravda“, rekao je Vujić i dodao da oni samo žele da se postave granice samovolji banaka.

Iza inicijative za izmjenu zakona stoji „Invictus“

Poslanik PDP-a Slaviša Marković kaže da sve može da shvati, ali ne i činjenicu da se “Prointer” žali na vlast i da je to za njega vrhunac cinizma.

“Firma koja je 2022. godini dobila 120 miliona maraka od države kroz 316 ugovora, a za sedam godina kroz 1.060 javnih ugovora 320 miliona maraka. Koliko ste vi bitni kao jedno strateško preduzeće koje je uzelo 80 odsto ugovora u IT oblasti, vidi se i po tome da vašim odlaskom nismo imali nikakve poremećaje u ovom sektoru. Sve ono što ste radili očigledno nije bilo prijeko potrebno za funkcionisanje sistema osim što je bila mogućnost da se pogoduje vašoj firmi“, rekao je Marković nakon čega je prekinut od strane Anje Ljubojević koja mu nije dopuštala da govori o poslovanju „Prointera“.

Marković je rekao i da bi se usvajanjem ovog zakona dovelo u pitanje međunarodno poslovanje svih banaka, kao i odvijanje platnog prometa svim poslovnim subjektima u RS.

„To bi moglo da dovede do potencijalne međunarodne arbitraže koje bi banke pokretale protiv RS ako bi se našle u situaciji da ih neko na silu tjera da posluju da rizičnim klijentima“, rekao je Marković.

Banke imaju pravo da odluče

Poslanica SDS-a Mirjana Orašanin rekla je da je sasvim normalno da banka odluči hoće li sa nekim poslovati ili ne te da se mora imati u vidu da se tu radi o pravnim licima sa privatnim kapitalom koja ne žele da njihova reputacija bude ugrožena i koje se ne mogu prisiliti da rade sa nekim.

“Hoće li Vlada odrediti jednu banku koju će žrtvovati koja će se baviti samo unutrašnjim platnim prometom i da li će to biti IRB, vidjećemo. U suprotnom bojim se da će banke radije plaćati kazne nego se izložiti reputacijskom riziku. Ne vidimo mišljenje Agencije za bankarstvo RS koja je regulatorni organ bankarskog sistema, što je neophodno“, rekla je Orašanin.

Poslanik Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić napomenuo je da ovaj zakon otvara brojne probleme, prije svega prinudno uvođenje subjekata u platni sistem bez obzira na moguće rizike, miješanje u autonomiju ugovornih odnosa i preuzimanje ulogu sudova u poslovanju i narušavanje principa pravne sigurnosti.

„Ovo ne možemo podržati“, rekao je on.

Nakon rasprave opozicionih poslanika, predlagač se odrekao završne riječi, očigledno svjestan da od njegove inicijative nema ništa.