BEOGRAD, Vlada Srbije će utvrditi mjere i mehanizme, kojima će se stabilizovati stanje na tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kako bi se spriječio neopravdan rast cijena hrane, koji ima najveći uticaj na inflaciju, dogovoreno je u utorak u Vladi.
Na sastanku premijera Mirka Cvetkovića sa guvernerom Narodne banke Srbije Dejanom Šoškićem i ministrima za trgovinu i poljoprivredu, Slobodanom Milosavljevićem i Sašom Draginom, predloženo je preispitavanje postojećeg sistema Robnih rezervi i efikasnija primjena antimonopolskih propisa u proizvodnji, prometu i prodaji hrane.
– U planu Vlade je spriječavanje poskupljenja hrane subvencijama agraru – navodi se u saopštenju.
Država bi ubuduće, kako je dogovoreno, trebalo da kupovinom pojedinih proizvoda u periodima niskih cijena i njihovom prodajom kada su te cijene na tržištu visoke, doprinese stabilizaciji cijena hrane. Stoga je predloženo da se temeljno preispita postojeći sistem Robnih rezervi. Takođe i da se sagledaju kratkoročne mjere, koje se tiču efikasnijeg djelovanja antimonopolske politike u lancu proizvodnje, prerade i prometa hrane, kao i politika subvencija u agraru.
Prema ocjeni Narodne banke Srbije, rast cijena u Srbiji u ovoj godini je najviše izazvan porastom cijena prehrambenih proizvoda, koje se kod nas češće mijenjaju nego u okruženju.
U formiranju potrošačkih cijena, kojima se u Srbiji mjeri inflacija, cijene hrane i pića imaju učešće od 37 odsto, a to je roba na koju se troši najveći dio kućnih budžeta i proizvodi koje građani najčešće kupuju.
U Rumuniji je to učešće 32,6 odsto, u Hrvatskoj 25,1.
– Desila se paradoksalna situacija da je Srbija u ovoj godini imala suficit u izvozu hrane od oko tri milijarde dolara, ali je najveći dio troškova domaćinstava odlazio upravo na kupovinu hrane – istakao je Jurij Bajec, ekonomski savjetnik premijera Srbije. Hrana je u prvoj polovini godine neznatno poskupjela, a onda se u trećem kvartalu desio veliki rast cijena, što je podstaklo inflaciju.
Posljedice
Najavljene mjere za stabilizaciju cijena hrane samo su “liječenje posljedica”, čiji je uzrok u “neprimjereno malom” agrarnom budžetu za 2010. godinu, smatra Miloš Bugarin, predsjednik Privredne komore Srbije. Agrarni budžet od 2,4 odsto republičkog budžeta za 2010. godinu bio je, dodaje Bugarin, nedovoljan da bi podsticao razvoj poljoprivrede i unapređenje konkurentnosti. Novosti