Posao u Njemačkoj danas – isplati li se uopšte?

BERLIN, Druga strana medalje rada u Njemačkoj: svaki peti radnik (20,6 odsto) radi sa vrlo malo novca – to je osam miliona ljudi.
U Njemačkoj je u oktobru 2.650.000 ljudi bilo bez posla. To je najmanji broj nezaposlenih od 1991. godine, piše Dojče vele.

“Snažan rast zapošljavanja se nastavlja”, saopšteno je iz Agencije za rad. Neki već vjeruju da će uskoro biti ostvarena potpuna zaposlenost.

Svaki peti zaposleni (20,6 odsto) radi za vrlo malo novca – to je osam miliona ljudi. Ta brojka doduše potiče još iz 2010. godine, međutim, novijih podataka za sada nema. Ali ionako nije vjerovatno da je uvođenje minimalne nadnice od 8,50 evra po satu početkom ove godine nešto promijenilo. Jer, već 2010. je satnica manja od 10,36 evra smatrana preniskom.

Sociolog Kristof Keler, koji na Univerzitetu Jena istražuje strukturu i dinamiku tržišta rada, kaže: “Nezaposlenost je u Njemačkoj smanjena, ali je porastao sektor slabije plaćenih zanimanja. Dakle, nezaposlenost je pretežno rješena lošije plaćenim poslovima”. Je li to za pohvalu ili pokudu – to je stvar političkog stanovišta, smatra Keler: “Ljevica kaže da to nije poboljšanje, a drugi kažu da je bolje i lošiji nego nikakav posao”.

Kako piše Dojče vele, broj onih koji moraju raditi na dva radna mjesta da bi preživjeli posljednjih je godina znatno porastao – u periodu od 2011. do 2014. za 13 odsto. Više od dva miliona – pet odsto svih radno sposobnih građana – pored svog redovnog posla radi na još jednom mjestu.

“Važan razlog za to je porast broja slabije plaćenih poslova”, objašnjava Keler. U Njemačkoj su to poslovi sa platom manjom od 450 evra mjesečno. “Budući da se od toga ne može da živi, ljudi traže još jedan posao”.

Obrazovanje i kvalifikacija kod traženja posla u Njemačkoj i u drugim industrijskim zemljama imaju sve veće značenje. Budući da sve više posla preuzimaju mašine, sve je manje radnih mjesta za ljude slabijeg obrazovanja. A situacija će se u tom segmentu ubuduće još i pogoršati, s obzirom na sve veći broj izbjeglica.

Razloga za slavlje nema ni što se tiče ravnopravnosti. Među zaposlenima prošle je godine bilo 47 odsto žena. U odnosu na 42 odsto iz 1994. godine to i nije neki porast. Osim toga, tek je svaki treći rukovodeći položaj u ženskim rukama (29 odsto).

Žene su prosječno prošle godine u Njemačkoj zarađivale 22 odsto manje po satu nego muškarci. Ta je razlika od početka ovog milenijuma konstantna.

“To znači da nije ostvaren cilj savezne vlade da se razlika do 2010. godine smanji na 15 odsto”, piše u izvještaju Savezne kancelarije za statistiku.

Brojni štrajkovi u Njemačkoj željeznici i avionskom prevozniku Lufthansi bili su česta tema prošle godine. Pojedini komentatori su se već pitali da li su Nijemci postali štrajkačka nacija. Međutim, brojke Savezne kancelarije za statistiku pokazuju drugačiju sliku. U protekla dvije decenije bilo je mnogo godina u kojima su štrajkovi bili znatno češći.

U Njemačkoj je u oktobru 2.650.000 ljudi bilo bez posla. To je najmanji broj nezaposlenih od 1991. godine, piše Dojče vele.

“Snažan rast zapošljavanja se nastavlja”, saopšteno je iz Agencije za rad. Neki već vjeruju da će uskoro biti ostvarena potpuna zaposlenost.

Svaki peti zaposleni (20,6 odsto) radi za vrlo malo novca – to je osam miliona ljudi. Ta brojka doduše potiče još iz 2010. godine, međutim, novijih podataka za sada nema. Ali ionako nije vjerovatno da je uvođenje minimalne nadnice od 8,50 evra po satu početkom ove godine nešto promijenilo. Jer, već 2010. je satnica manja od 10,36 evra smatrana preniskom.

Sociolog Kristof Keler, koji na Univerzitetu Jena istražuje strukturu i dinamiku tržišta rada, kaže: “Nezaposlenost je u Njemačkoj smanjena, ali je porastao sektor slabije plaćenih zanimanja. Dakle, nezaposlenost je pretežno rješena lošije plaćenim poslovima.” Je li to za pohvalu ili pokudu – to je stvar političkog stanovišta, smatra Keler: “Ljevica kaže da to nije poboljšanje, a drugi kažu da je bolje i lošiji nego nikakav posao”.

Kako piše Dojče vele, broj onih koji moraju raditi na dva radna mjesta da bi preživjeli posljednjih je godina znatno porastao – u periodu od 2011. do 2014. za 13 odsto. Više od dva miliona – pet odsto svih radno sposobnih građana – pored svog redovnog posla radi na još jednom mjestu.

“Važan razlog za to je porast broja slabije plaćenih poslova”, objašnjava Keler. U Njemačkoj su to poslovi sa platom manjom od 450 evra mjesečno. “Budući da se od toga ne može da živi, ljudi traže još jedan posao”.

Obrazovanje i kvalifikacija kod traženja posla u Njemačkoj i u drugim industrijskim zemljama imaju sve veće značenje. Budući da sve više posla preuzimaju mašine, sve je manje radnih mjesta za ljude slabijeg obrazovanja. A situacija će se u tom segmentu ubuduće još i pogoršati, s obzirom na sve veći broj izbjeglica.

Razloga za slavlje nema ni što se tiče ravnopravnosti. Među zaposlenima prošle je godine bilo 47 odsto žena. U odnosu na 42 odsto iz 1994. godine to i nije neki porast. Osim toga, tek je svaki treći rukovodeći položaj u ženskim rukama (29 odsto).

Žene su prosječno prošle godine u Njemačkoj zarađivale 22 odsto manje po satu nego muškarci. Ta je razlika od početka ovog milenijuma konstantna.

“To znači da nije ostvaren cilj savezne vlade da se razlika do 2010. godine smanji na 15 odsto”, piše u izvještaju Savezne kancelarije za statistiku.

Brojni štrajkovi u Njemačkoj željeznici i avionskom prevozniku Lufthansi bili su česta tema prošle godine. Pojedini komentatori su se već pitali da li su Nijemci postali štrajkačka nacija. Mešutim, brojke Savezne kancelarije za statistiku pokazuju drugačiju sliku. U protekla dvije decenije bilo je mnogo godina u kojima su štrajkovi bili znatno češći. Poslovni dnevnik