TOKIO, Na azijskim su berzama u četvrtak cijene akcija skočile po najvećoj dnevnoj stopi u posljednjih 18 mjeseci, zahvaljujući poruci američkog Feda da neće biti nestrpljiv po pitanju kamata, dok se dolar ponešto oporavio od jučerašnjeg oštrog pada.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 0,2 odsto, a za toliko su skliznule i cijene akcija u Šangaju.
Berzanski indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji skočili su, pak, između 0,4 i 1,8 odsto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 1,6 odsto, što je njegov najveći dnevni skok od septembra 2013. godine.
Snažan rast azijskih berzi zahvaljuje se jučerašnjim porukama čelnika američke centralne banke iz kojih su ulagači zaključili da Fed neće žuriti s povećanjem kamata.
Doduše, Fed je iz svog saopštenja izostavio frazu da će biti ‘strpljiv’ po pitanju kamata, što otvara prostor za njihovo povećanje idućih mjeseci, no predsjednica Feda Janet Yellen kazala je na konferenciji za novinare da “samo zato što je iz saopštenja izbačena riječ ‘strpljiv’ ne znači da ćemo biti nestrpljivi”.
Iz toga su ulagači zaključili da centralna banka neće povećati kamate već u junu, nego tek na jesen. Tim više što su čelnici Feda oštro smanjili procjene rasta kamata do kraja ove godine s prijašnjih 1,125 na 0,625 odsto.
Takođe, Fed je smanjio svoje procjene rasta ekonomije, poručivši da je rast ‘nešto umjereniji’, dok je prije tri mjeseca tvrdio da ekonomska aktivnost ‘raste solidnim tempom’.
Premda je Yellen ponovo istakla da će odluka o kamatama biti donesena zavisno o budućim ekonomskim pokazateljima i da se ne može isključiti mogućnost njihova povećanja već u junu, analitičari su zaključili da će prvo povećanje kamata od 2006. godine uslijediti tek u septembru ili oktobru.
“U saopštenju Feda nema ničega što bi sugerisalo da će kamate povećati već u junu, pa smo uvjereni da se taj potez može očekivati najranije u septembru”, kaže Michelle Girard, analitičarka u banci RBS.
Najviše je jutros, gotovo 2 odsto, skočio australijski berzanski indeks, što se zahvaljuje padu kursa dolara, zbog čega su znatno poskupile sve sirovine, čije se cijene izražavaju u američkoj valuti.
Tako je, na primjer cijena zlata jutros skočila na 1.171 dolar po unci, dok je juče u ovo doba iznosila 1.145 dolara. Cijene nafte juče su, pak skočile više od 3 odsto.
Jutros je, doduše, cijena barela na američkom tržištu skliznula za 80-ak centi, na 43,80 dolara, a u Londonu za 40-ak centi, na 55,45 dolara, no i dalje su osjetno više nego juče u ovo doba.
Međutim, u Šangaju su cijene akcija jutros blago pale, jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta nakon što su cijene akcija danima snažno rasle i juče dostigle najviše nivoe u sedam godina.
Tokijski Nikkei indeks oslabio je, pak, zbog jačanja jena prema dolaru, pa su pod pritiskom akcije japanskih izvoznika, čiji proizvodi na svjetskom tržištu zbog toga postaju manje konkurentni.
A dolar je na valutnim tržištima, zbog ublažene retorike Feda po pitanju povećanja kamata, od juče pod pritiskom. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros je skliznuo daljih 0,3 odsto, nakon što je juče potonuo 1,8 odsto, što je njegov najveći dnevni pad u posljednjih šest godina.
No, u odnosu na japansku valutu dolar je nadoknadio dio gubitaka. Juče je, nakon poruka Feda, po prvi put u tri sedmice zaronio ispod nivoa od 120 jena, da bi jutros dostigao 120,50 jena.
Dolar se ponešto oporavio i prema evropskoj valuti, pa se cijena evra jutros kreće oko 1,0770 dolara, dok je juče u jednom trenutku dostigla 1,1060 dolara. Ipak, kreće se znatno iznad 1,0457 dolara, najnižeg nivoa od januara 2003. godine na koji je zaronila u ponedjeljak. Hina